Svjetski je dan kravate, što znate o glavnom muškom modnom dodatku kojega su izumili Hrvati?

Svjetski dan kravate obilježava se 18. listopada od 2008. godine, u spomen na 2003. godinu kada je oko Arene u Puli izvedena spektakularna umjetnička instalacija kravate.

Kravata je simbol Europe, ali i znak nekih temeljnih ljudskih vrijednosti, stoga je Academia Cravatica proglasila da se 18. listopada svake godine obilježava Svjetski dan kravate.

Jedan je od najdražih modnih dodataka muškaraca, a u posljednje vrijeme sve češće ovaj modni detalj viđa se i na ženama.

Elegantne i otmjene, kravate se nose u svečanim prigodama, na poslovnim sastancima, a gotovo su nezaobilazne oko vrata političara.

Povijest nastanka kravate

Kravata je u početku bila naziv za rubac oko vrata po kojem su bili prepoznatljivi hrvatski vojnici koji su se pod francuskom zastavom borili u Tridesetogodišnjem ratu (1618. – 1648.). Ovaj je “modni” detalj izazvao veliko zanimanje Parižana koji su oduvijek bili zainteresirani za kvalitetne novitete na području odijevanja, prenosi portal Povijest.hr.

Mladi francuski kralj Luj XIV. počeo je nositi kravatu 1646. kada je imao samo sedam godina te je tako na neki način odredio modni standard svih francuskih plemića. Oni su ubrzo usvojili ovaj novi odjevni predmet koji se nosio a la Croate (“na hrvatski način”), što je ujedno postao novi korijen francuske riječi cravate. Koliko se Francuzima svidjela kravata dovoljno pokazuje podatak kako je 1667. godine ustrojena posebna pukovnija Royal Cravates, a bila je nazvana po Hrvatima koji su bili u njenom sastavu i nosili kravatu.

Nije trebalo mnogo vremena da se kravata proširi Europom kao znak kulture i otmjenosti. Kravate su u Francuskoj s vremenom postale i simbol napretka pa su se tako za vrijeme Francuske revolucije nosile crne kravate kao znak protesta protiv nazadnih, tj. zastarjelih ideja. U Engleskoj kravata postaje modni trend nakon što se Karlo II. s njom vratio iz izgnanstva.

Kravata kao modni dodatak pogotovo uzima maha nakon Prvoga svjetskoga rata kada postaje učestali dio odjevnih kombinacija i u SAD-u. Iako se kravata nosila i ranije, Britannica i mnoge druge enciklo – pedije smatraju kako je prva “službena” uporaba kravate zabilježena 1656. godine.

Vrste vezanja kravate

U kasnim 90-ima dvojica su istražitelja s Cambridgea (Thomas Fink i Yong Mao) pomoću matematičkog modeliranja uspjeli izračunati da postoji 85 teorijskih mogućnosti vezanja standardnoga čvora kravate (ograničili su broj “poteza” na devet).

Kravate se danas mogu naći u različitim uzorcima i neizostavni su modni dodatak muškaraca u svečanim i poslovnim prigodama

Samo desetak od tih 85 čvorova odgovara uobičajenim predodžbama koje su simetrične. Najpopularniji načini kako vezati kravatu su običan čvor, dvostruki čvor, mali čvor, klasični windsor i polu-windsor. Valja spomenuti i “atlantic stil” u kojemu se čvor veže odostraga, a veoma je popularan, kao i tzv. leptir-mašna. Čvor windsor dobio je naziv po svojem izumitelju, vojvodi od Windsora. Osim što je poznat po načinu na koji je vezao kravatu, vojvoda je također ostao upamćen kao osoba koja je abdicirala radi ljubavi.

Naime, vojvoda od Windsora bio je kralj Engleske pod imenom Edvard VIII. i njegova vladavina smatra se jednom od najkraćih. Htio se oženiti za svoju ljubav, Amerikanku Wallis Simpson koja je iza sebe već imala dva razvoda. Ne želeći izazvati krizu u državi, odlučio je abdicirati nakon svega 326 dana vladavine. Nakon toga je dobio titulu vojvode od Windsora, po kojoj način vezanja kravate nosi ime. Vojvoda je bio poznat kao modno vrlo osviještena osoba s istančanim odjevnim ukusom. Stoga ne čudi kako je uspio izumiti poznati windsor čvor – jedan od najpopularnijih načina vezanja kravate i danas.

Kravat pukovnija

Nedugo nakon Tridesetogodišnjeg rata, već 1667. godine, u francuskoj je vojsci osnovana posebna kravat pukovnija Royal Cravates. Bili su to laki konjanici naoružani kratkim puškama, a pripadnike tih vojnih jedinica nazivali su “Hrvatima”. U srednjoj i zapadnoj Europi to je ime postalo sinonim za vrstu lakih konjanika. S vremenom je osim Hrvata među njima bilo sve više Mađara, Poljaka, Rumunja i ostalih istočnoeuropskih naroda.

Povijesna uniforma hrvatskih vojnika s modnim detaljom – crvenom kravatom

Zato je tijekom druge polovice 17. stoljeća naziv “Hrvat” zamijenjen nazivom “husar” koji se kasnije sve više upotrebljavao za ovu vrstu konjaništva. Ti su “Hrvati”, odnosno “husari”, bili zaštićeni oklopom koji se sastojao od zatvorene kacige (burgoneta), pancirne košulje, željeznog ovratnika i oklopnih štitnika za natkoljenice. Osim toga, imali su i debeli kožni kaput koji se nosio ispod ili preko oklopa. Glavno oružje kojim su se koristili bila je kratka puška, a osim nje su u sedlu imali i nekoliko pištolja. Od hladnog oružja imali su mač ili sablju te su se, osim kao konjanici, mogli boriti i kao pješaci.

Kravata oko pulske Arene

Oko pulske je Arene 18. listopada 2003. svezana najveća kravata na svijetu. “Kravata oko Arene” umjetničko je djelo Marijana Bušića i ušla je u Guinnessovu knjigu rekorda kao najveća i najduža kravata na svijetu. Omotala je vanjske zidine Arene i predstavljala je poruku otvorenosti, srdačnosti i ljubavi.

Spektakularna umjetnička instalacija kravate oko pulske Arene 2003. godine

Težila je oko 800 kilograma, bila je široka osam metara, a u svojem najširem dijelu čak 26 metara, dok je čvor kravate bio je dubok devet metara. U najveću kravatu na svijetu sašiveno je desetak tisuća metara platna, a potrošeno je i 120 kilometara konca.

Što znači boja kravate?

Crvena boja predstavlja moć, bogatstvo, snagu i strast. Često ju nose vođe ureda ili pojedinih skupina ljudi koje treba motivirati. Plava je smirujuća boja koja znači mir i staloženost. Najbolji je odabir prilikom odlaska na razgovore na kojima se očekuju svađa i oštre riječi jer mir i staloženost nikako ne trebaju biti shvaćeni kao znak slabosti, već kao ustrajnost i dugotrajnost.

Žuta boja Sunca predstavlja pozitivno ozračje i vitalnost. Osobe koje imaju ovu boju kravate obično zrače toplinom, te svoju pozitivnu energiju prenose na ljude oko sebe. Zelena predstavlja rast i obnovu. Osobe koje vole učiti i povećavati svoje znanje i vještine često se odlučuju za zelenu boju.

Smeđa predstavlja osobu koja je vrlo prizemljena i realna. Iako mnogi smatraju da čovjek treba imati velike ciljeve i ambicije, određena doza staloženosti je uvijek poželjna. Ljudi koji nose smeđu boju najčešće su vrlo pouzdani. Crna predstavlja formalnost. Često se oblači u prigodama i društvenim događajima koji zahtijevaju ozbiljnost.

(www.jabuka.tv)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.