Surogat majčinstvo je zakonska nepoznanica u BiH. “Tržište mama”, kako ga nazivaju diljem svijeta, kod nas, bar službeno, ne postoji, što ne znači da za istim ne postoji potreba.
Prema podacima svjetski poznatog servisa WorldoMeters, BiH ima stopu fertiliteta od 1,27, čime se smjestila na nezavidno 198. mjesto od 200 zemalja uključenih u istraživanje. To znači da na jednu ženu u BiH dolazi 1,27 djece, što, prema svjetskim i europskim standardima, nije dovoljno za održivu razmjenu generacija. Stoga bi mnogim parovima koji pate od bračne neplodnosti surogat majčinstvo bilo krajnje rješenje.
Nedovoljno svijesti
Ugledni sarajevski ginekolog dr Senad Mehmedbašić kaže da je svijest ovdašnjih ljudi koji odlučuju o tome takva da, nažalost, vjerovatno još dugo nećemo dobiti sve ono što medicinska struka nudi kao pomoć neplodnim parovima.
“Medicinski je sasvim rutinski moguće izvodivo, ali su kulturološki, vjerski, pravni, etički i drugi elementi postupka vrlo složeni. Bez obzira na to, mislim da se jednostavno mora stvarati javno mnjenje da bi se svi postupci koje vantjelesna oplodnja nudi prihvatili i u ovim krajevima i postali rutina za one kojima je neophodna”, kaže on.
Ističe da u Prijedlogu zakona o medicinski pomognutoj oplodnji, koji je nakon dvogodišnje javne rasprave povučen iz parlamentarne procedure u FBiH, jer nije dobio podršku, nije predviđeno surogat majčinstvo.
“Zakon je ‘pao’ i zbog manje kompliciranih medicinskih procedura u ovoj tehnologiji, a koje su realnost i praksa u zakonima susjednih i drugih zemalja”, pojašnjava dr Mehmedbašić.
Surogat majčinstvo je tehnologija ljudske reprodukcije u kojoj žena dobrovoljno prolazi proceduru vantjelesne oplodnje kako bi nosila i rodila biološki tuđe dijete, koje će zatim biti predano biološkim roditeljima. Pritom upravo biološki roditelji imaju pravni status roditelja, bez obzira na to što je njihovo dijete rodila druga žena.
Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS podsjećaju da ni u tom entitetu ta oblast nije definirana zakonom, a njeno reguliranje nije planirano ni ove godine.
“Riječ je o dosta složenom procesu koji je zabranjen u mnogim zemljama i čije usvajanje ne ovisi samo od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, već od brojnih drugih izvora”, kazali su u ovom ministarstvu te istaknuli da prate događanja iz tog područja u regiji.
Prof. dr Sanja Sibinčić, pionir umjetne oplodnje na ovim prostorima, ističe da bi surogat majčinstvo bilo samo jedno od mogućih rješenja u borbi sa infertilitetom i padom nataliteta. Dodaje da je jedan od vodećih razloga što imamo pad nataliteta taj što se granica majčinstva neprestano pomiče ka starijim godinama.
“Osim toga, sve veći je broj žena, kako u Europi, tako i kod nas, koje se traže pomoć oko prve trudnoće u četrdesetim godinama i suočavaju se sa nemogućnošću rađanja, jer je biološki sat otkucao svoje vrijeme. Najjednostavniji način da se to nadiđe je donacija jajnih stanica, koja je odobrena i radi se u mnogim europskim zemljama, a što, takođe, kod nas nije regulirano zakonom. Iz tog razloga mislim da fokus treba prebaciti na to polje, a surogat majčinstvo se može regulirati i u okviru zakona o donaciji jajnih stanica”, pojašnjava dr Sibinčić.
Stanje u regiji
Što se tiče regije, Srbija je među našim susjedima zasad jedina otišla korak dalje, gdje će se zbog zakona o surogat majčinstvu mijenjati i građanski zakon. Tamo se godišnje, u prosjeku, rodi 10 djevojčica bez materice, kojima bi jednog dana mogućnost surogat majčinstva bila jedina šansa da dobiju dijete.
“Planirano je da javna rasprava o Nacrtu predloga građanskog zakonika otpočne polovicom ove godine. Također, javna rasprava će trajati devet meseci do godinu dana, a preporuke i izmjene koje se budu utvrdile tijekom tog perioda biće unijete u tekst nacrta. Naravno, nacrt teksta mora biti predočen i institucijama EU radi usuglašavanja sa europskim standardima”, pojasnili su iz ovog ministarstva.
Budućim zakonom su jasno određena pravila i uvjeti u kojima neko može biti surogat majka, ali i prava i obveze. Tako će njime, između ostalog, biti zabranjeno bilo kakvo naplaćivanje trudnoće i rađanja djeteta za drugoga. Jedini novac koji surogat majka može dobiti je za pokrivanje troškova prijevoza, medicinskih usluga, smještaja, hrane ili gubitka zarade. Također, ako prijedlog prođe, žena koja nosi i rodi dijete za drugog biće dužna da ga po rođenju preda “namjeravanim roditeljima”, koji su sa njom sklopili ugovor o rađanju. Oni su, pak, dužni da ga preuzmu bez obzira na djetetove osobine i stiču sva roditeljska zakonska prava i dužnosti.
Hrvatski zakon parovima koji žele postati roditelji to, također, ne dopušta, pa često pomoć traže u Ukrajini i Rusiji. Prof. dr Velimir Šimunić, jedan od najpoznatijih specijalista ginekologije i opstetricije te dugogodišnji predsjednik Hrvatskog društva za humanu reprodukciju, kaže da, prema procjenama struke, indikacija za takvo liječenje u Hrvatskoj ima oko 50 žena.
“Medicinski je, po mom mišljenju, posve opravdano u onih žena koje žele biti biološke majke, a nemaju maternicu, jer im se nije razvila ili je teže oštećena, odnosno odstranjena zbog neke bolesti. Smatram neopravdanim surogat majčinstvo gdje se plati nošenje trudnoće kako bi bili sačuvani izgled i vrijeme, što nije rijetko na Zapadu”, dodaje dr Šimunić.
Ipak, usprkos mišljenjima struke, ali i stavovima onih kojima je ovo jedini način da osjete čari roditeljstva, na legalno surogat majčinstvo ćemo morati još pričekati.
Psiholog Sonja Stančić poručuje da bi sustav trebao da educirati i unaprijediti pojedince te da bi svi načini koji bi poboljšali nečiji život trebali biti dopušteni i, naravno, regulirani zakonom.
“Ipak, naše društvo muče mnoge predrasude, mi nismo spremni da tako nešto prihvatimo. Takve situacije su teški lomovi za sve – roditelje, surogat majku, tako da ima mnogo faktora koje bi u tom slučaju trebalo urediti, ali ništa nije neizvodivo”, zaključuje ona.
BiH žene nude uslugu
Da je potreba za surogat majkama prisutna na svim meridijanima, pokazuje i podatak da trenutno na jednoj od najvećih svjetskih stranica za pronalazak istih findsurrogatemother.com tu uslugu nude i tri žene iz BiH – Hana iz Zvornika, Enesa iz Cazina (24) i Dana (38) iz Banjaluke.
(www.nezavisne.com)
