Summit o Zapadnom Balkanu u sjeni krize britanske vlade

Summit o Zapadnom Balkanu u Londonu prošao je u lijepim riječima i bez konkretnih dogovora. Ili ih bar novinari nisu čuli. Doduše, zna se da je naglasak stavljen na sigurnost. Ali sve je ostalo u sjenci krize britanske vlade, piše Deutsche Welle.

Bila je to groteskna scena. U ponedjeljak, na dan otvaranja summita o Zapadnom Balkanu na istoku Londona, nije bilo domaćina – britanskog šefa diplomacije. Boris Johnson je imao važnijeg posla. Ministar je nekoliko kilometara zapadnije najavljivao otkaz svojoj šefici, premijerki Theresi May.

Johnsonova ostavka je tako zasjenila najvažniji sastanak za Zapadni Balkan i prije nego što je on počeo i u prvi plan gurnula Brexit. Umjesto osviježavajućeg povjetarca s jugoistoka Europe, u Londonu je zavladala sumorna atmosfera.

Jedno od pitanja koja su počela kružiti kongresnim centrom The Chrystal: kako jedna zemlja poput Velike Britanije može uopće vjerodostojno predstavljati prednosti europskog kluba – koji upravo napušta?

Britanci “ostaju” na Balkanu

Britanija će doduše okrenuti leđa EU, ali se ne namjerava tek tako odreći svoje odgovornosti na Balkanu, napomenula je šefica vlade May.

I tu je tvrdnju odmah potkrijepila jednim od argumenata koji se najbolje razumiju u regiji: Nakon Brexita London će pojačati svoju financijsku pomoć za 2020. i 2021. godinu za 95 % na 80 milijuna funti.

Time, kako je dodala, želi financiranje projekata u regiji. Posla ima: reforma javne uprave, poticanje nezavisnog pravosuđa, ekonomskih projekata, borbe protiv korupcije…

May je naglasila da je blagostanje dugoročno jedan od najboljih jamaca sigurnosti. A upravo je to bila i glavna tema britanskih domaćina. Nakon što je kod proteklih summita u prvom planu bila regionalna suradnja, razmjena mladih i bolje umrežavanje, Velika Britanija je u središte stavila sigurnosna pitanja.

EU će tako ubuduće još čvršće surađivati sa zemljama Zapadnog Balkana na sprječavanju ilegalnih migracija, radikalizacije ili krijumičarenja oružja.

Na izlaganje Therese May se nadovezala i savezna njemačka kancelarka Angela Merkel. Sigurnost Zapadnog Balkana je i u njemačkom i u interesu EU“, naglasila je ona.

Tu su sve zemlje pripadnice tzv. “Berlinskog procesa” jedinstvene. Zemlje regije bi trebale pomagati Frontexu u osiguravanja granica EU, ali i u borbi protiv terorizma ili kriminala – zajedno s Europolom.

U vremenima u kojima diskurs unutar Unije diktiraju migracije i gubitak kontrole, vjerovatno je preko pitanja sigurnosti i lakše prodati približavanje Balkana Europskoj uniji skeptičnim građanima zemalja članica koji se protive proširenju.

Datuma za to nema, iako je Europskoj uniji jasno da samo konkretnim i vidljivim projektima može ojačati svoj utjecaj. Konkurencija ne spava – Rusija, Kina, čak i Turska posljednjih su godina osjetno pojačali svoje pozicije na jugoistoku Europe.

Makedonija kao uzor

Upravo zbog toga je EU posljednjih mjeseci pojačala pritisak kako bi se konačno riješili trajni zamršeni konflikti. Potpisivanje sporazuma između Grčke i Makedonije oko novog imena zemlje, do kojeg je došlo uz posredovanje EU, moglo bi poslužiti kao uzor za rješavanje svih bilateralnih sukoba.

Naučili smo lekciju na primjeru Hrvatske. Ubuduće nijedna zemlja neće moći postati članica EU prije nego što riješi otvorena bilateralna pitanja, kazao je u intervjuu za DW povjerenik zadužen za proširenje EU Johannes Hahn.

Već sredinom sljedeće godine Europska unija će pokrenuti pristupne pregovore s Makedonijom i Albanijom. Crna Gora i Srbija već su napredovale u tom procesu i imaju najbolje šanse da budu prve zemlje iz zapadno-balkanskoga paketa koje će ući u EU.

Kancelarka Merkel podsjetila je tko trpi posljedice nekonstruktivne politike – mladi. Zbog slabe perspektive, visoke stope nezaposlenosti i nepovjerenja u rad političkih lidera, mladi iz zemalja regije masovno napuštaju svoje domovine.

Mladi jednostavno ne vjeruju da tamo imaju budućnost i zato mi moramo učiniti sve kako bi one koji su otišli, uspjeli motivirati da se jednog dana vrate i tamo grade budućnost, kazala je Merkel.

Lijepe riječi ali – ne baš konkretne. U Londonu je ostalo otvoreno kako sve te ciljeve sprovesti u djelo. Komunikacija je bila slabija strana summita. Predstavnici medija uopće nisu bili konkretno informirani o tome što se u Londonu dogovorilo.

Blamaža na kraju

A da stvar bude gora, na završnoj konferenciji za novinare, gdje su među njima bili i brojni predstavnici medija iz regije, nije bilo prilike za postavljanje pitanja.

Naime, nakon što je iscrpljen ranije dogovoreni kontingent pitanja za kolege iz Njemačke, Velike Britanije i Poljske – uz Merkel i May na press konferenciji je bio i poljski premijer Morawiecki kao domaćin idućeg summita – šefovi vlada su napustili dvoranu. Blamaža, rekli su čak i britanski novinari , navodi Deutsche Welle.

Novinare koji su imali prilike postaviti pitanja, Zapadni Balkan nije ni zanimao. Oni su samo htjeli čuti što je novo oko Brexita.

(www.jabuka.tv)

 

Komentiraj: