Šugom u 11 mjeseci zaraženo 170 osoba u HNŽ-u

Prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, od šuge je samo prošloga mjeseca u HNŽ-u oboljelo 25 osoba, a mjesec ranije 28, dok je u jedanaest mjeseci ove godine u ovoj županiji zabilježeno 170 slučajeva te zarazne bolesti, piše Večernji list BiH.

Različita rasprostranjenost

Posljednjih nekoliko godina scabies, u javnosti poznatiji kao šuga, među vodećim je zaraznim bolestima u Federaciji BiH. U jedanaest mjeseci ove godine u Federaciji BiH registrirano je 819 oboljelih, što je ipak bolje u odnosu na prošlu godinu, kad je u istom razdoblju registrirano 948 slučajeva šuge. Međutim, prošli mjesec je lošiji u odnosu na prošlu godinu.

Naime, u studenom ove godine zabilježen je 131 slučaj, dok je u istom mjesecu lani bio 121. Za razliku od HNŽ-a, u Zapadnohercegovačkoj županiji bilježe se samo sporadični slučajevi, pa tako prošlog mjeseca nije zabilježen ni jedan slučaj šuge, kao ni u prva dva mjeseca ove godine, dok ukupan broj zaraženih u ovoj godini iznosi 18. Uvjerljivo najlošije stanje po pitanju šuge u FBiH je u Tuzlanskoj županiji, gdje su u 11 mjeseci ove godine registrirane 232 osobe zaražene šugom. U istom razdoblju u SŽ-u je registrirana 141 zaražena osoba. Zanimljiv je veliki rast broja zaraženih u ovoj županiji gdje je zabilježen 41 slučaj, što je više nego prethodnih pet mjeseci zajedno.

Lako se prenosi

Sarcoptes scabiei je parazit, grinja, koji živi u koži sisavca i uzrokuje kožnu bolest šugu (scabies). Veličina mu je ispod 0,5 mm. Ženka buši hodnike u površinskim slojevima kože u koje polaže 20 do 30 jaja, što izaziva jak svrbež. Lako se prenosi izravnim fizičkim kontaktom, spolnim odnosom ili korištenjem odjevnih predmeta, posteljina i ručnika zaražene osobe. Primarni čimbenik rizika je napučenost, tako škole, studentski domovi, bolnice, vrtići, starački domovi i drugi oblici velikih kolektiva nerijetko predstavljaju žarište infekta.

Intenzivan svrbež (posebice noću) te pojava crvenog osipa na mjestima koja se grebu su simptomi. Gravidne ženke ulaze u vanjski sloj epidermisa kože, tzv. rožnati sloj, gdje stvaraju kanale u koje polažu jajašca. Jajašca se u idućih nekoliko dana razvijaju u larve, a nakon toga nastaju odrasli oblici koji mogu živjeti 3 do 4 tjedna u koži domaćina. Nepravodobnim liječenjem ženke grinja nastavljaju s polaganjem jajašaca, pa se cijeli razvojni ciklus može ponavljati. Kod klasičnog oblika u početku dolazi do pojave eritematoznih papula na prstima, koži između prstiju, stražnjim stranama ruku, laktovima, petama, u ispod pazuha te u području oko struka. Papule se mogu proširiti na gotovo bilo koji dio tijela, uključujući dojke, spolne organe i regiju oko anusa. Lice kod odraslih osoba uglavnom nije zahvaćeno, a kod djece se mogu naći mjehuričaste lezije.

(www.jabuka.tv) 


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.