Sud Bosne i Hercegovine odbio je zahtjev portala Detektor za dostavu cjelovitog snimka ročišta za Milorada Dodika, koje je održano početkom srpnja bez prethodne najave medijima i javnosti.
Novinari i pravni stručnjaci upozoravaju da Sud BiH time dodatno podriva povjerenje javnosti u pravosuđe.
U petak, 4. srpnja, medijima u BiH dostavljeno je zajedničko priopćenje Suda i Tužiteljstva BiH, u kojem je javnost obaviještena o ukidanju pritvora za Milorada Dodika, predsjednika entiteta Republika Srpska, osumnjičenog za napad na ustavni poredak.
Tog trenutka Dodik je prestao biti bjegunac od pravde, nakon što je tjednima izbjegavao pozive i ometao pokušaje dovođenja na ispitivanje, unatoč nalogu za pritvor.
Dan kasnije, u subotu 5. srpnja, Sud BiH je medijima dostavio petominutni video snimak ročišta, pozivajući se na povećan interes javnosti “u cilju točnog, pravodobnog i objektivnog informiranja”.
Video je vidno montiran – prekidan je tijekom obraćanja suca, a nestanak određenog dijela sugerira i promjena položaja fascikla na stolu. Završetak je također izrezan za vrijeme izlaganja Dodikova odvjetnika, izostavljajući zaključak ročišta.
Detektor je zbog toga zatražio cjelovitu verziju snimka.
Sud je zahtjev odbio, obrazloživši da je ispitao uvjete za određivanje iznimke od objave i zaključio da se traženi podaci moraju ograničiti radi vođenja postupka.
Sve informacije kojima raspolažu institucije BiH smatraju se javnima, osim ako postoji potpuno opravdanje za neobjavljivanje utemeljeno na zakonski propisanim iznimkama, na temelju čega je Sud donio odluku o ograničenju pristupa traženim informacijama, navodi se u odluci, prema izvještaju BIRN-a BiH.
Sud nije precizirao na koju se točno informaciju poziva u svojem odbijanju.
Odvjetnica Sabina Mehić smatra da je ročište za Dodika bilo samo formalno javno, ali ne i u praksi.
Za Detektor je izjavila da bi bilo logično objaviti cijeli snimak, osobito nakon što Sud nije obavijestio medije o održavanju ročišta.
Razlog koji je Sud naveo – da zbog faze postupka i nedostatka javnog interesa ne može objaviti snimku – nema pravno uporište. Ne postoji slučaj koji je više u interesu javnosti od ovog, rekla je Mehić.
Odluka se poziva na odredbe Zakona o kaznenom postupku koje zabranjuju javno emitiranje snimki radnji u kaznenom postupku.
Mehić, međutim, navodi kako ne postoji nijedna zakonska odredba koja bi zabranjivala objavu audio snimaka na način kako to Sud tumači.
Novinarka Vildana Kurtić-Duran s Nove BH, koja već godinama prati pravosuđe, smatra da je upravo ovaj slučaj bio prilika da Sud BiH pokaže poštovanje prema interesu javnosti – posebno s obzirom na val poluinformacija, neslužbenih podataka i špekulacija o mogućim političko-pravosudnim dogovorima nakon ročišta.
Znam da Sud BiH obično objavljuje samo deset minuta snimke, često montirane prema nečijoj procjeni, ali ovo je bio trenutak kada javnost u BiH gubi povjerenje u neovisnost pravosuđa, naglasila je Kurtić-Duran.
Slično mišljenje iznijela je i glavna urednica Faktor.ba Meldiana Mulaosmanović, koja je ponašanje Suda nazvala još jednim „autogolom“.
Na pitanje zašto ročište nije bilo najavljeno na web rasporedu Suda, rečeno joj je da odjel koji se time bavi ne radi u dežurstvima.
S obzirom na sve veću sumnju da je sve unaprijed dogovoreno, najmanje što su mogli učiniti jest objaviti cijeli snimak. Izgovor o zaštiti postupka ili osobnih podataka ne stoji, jer je ročište formalno bilo javno, što znači otvoreno za javnost, a sve što bi novinari čuli u sudnici sada je blokirano uskraćivanjem informacija, izjavila je.
Na ročištu je Dodiku ukinut pritvor nakon što se dobrovoljno, u pratnji odvjetnika, pojavio u Tužiteljstvu BiH, gdje je ispitan kao osumnjičeni za kazneno djelo “napad na ustavni poredak”.
Odmah nakon toga doveden je pred Sud BiH, gdje je na zahtjev Tužiteljstva donesena odluka o ukidanju pritvora.
Ranije je, na zahtjev Tužiteljstva, Sud BiH izdao nalog za pritvor Dodiku, premijeru RS-a Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine RS-a Nenadu Stevandiću, jer su ignorirali pozive za ispitivanje, što je dovelo do izdavanja internog naloga za dovođenje.
Detektor je upitao Sud zašto cijeli snimak nije dan medijima, na što je odgovoreno da se svaki snimak „montira“ na maksimalno deset minuta, izostavljajući osobne podatke radi zaštite postupka i uključenih osoba.
Dostavljeni video trajao je nešto više od pet minuta.
Ročište u ovom slučaju bilo je otvoreno za javnost; međutim, kada se ročište održava izvan radnog vremena, odnosno tijekom dežurstva, ono se unosi u kalendar ročišta prvog radnog dana, jer odjel zadužen za to ne radi u dežurstvu, navodi se u odgovoru.
Mirjana Popović, zamjenica glavne urednice Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), ističe da javnost mora znati što se događa u ovako važnim slučajevima.
Naglašava da bi transparentnost u ovom slučaju pokazala da pravosuđe razumije očekivanja javnosti i svoju društvenu ulogu.
Kroz ovako temeljno važne slučajeve, koji bi trebali pokazati prisutnost i dostupnost prava i pravde svima, pravosuđe može dokazati da su neovisnost i profesionalnost još uvijek povezani s njim, poručila je Popović.
Dodaje kako selektivno prikazivanje dijelova ročišta koje javnost smije vidjeti samo dodatno potiče razočaranje, nepovjerenje i ljutnju građana i medija prema pravosudnim institucijama.
Novinarka Kurtić-Duran ističe kako je Sud BiH nekada bio najtransparentniji sud u komunikaciji s javnošću i medijima, te ne bi bila iznenađena ako niži sudovi sada počnu ograničavati pristup informacijama prema vlastitoj procjeni i tumačenju javnog interesa, izvještava BIRN BiH.
Odgođena presuda Miloradu Dodiku, evo kada će biti poznata konačna odluka
(Fena)
Kadija te tuži kadija te sudi.