Stručnjaci pobili 10 mitova o našem mozgu

Neka uvjerenja o najvažnijem organu, koji kontrolira svjesnost i sve funkcije tijela, znanstvenici su argumentirano pobili

Cijeli život slušamo ‘činjenice’ o najkompliciranijem ljudskom organu. Unatoč velikim znanstvenim i medicinkskim dostignućima, većina ljudskih organa je i dalje misterij. No, ovdje je 10 najvećih zabluda koje se odnose na mozak i objašnjenje zašto su pogrešne, piše Businessinsider.

1. Ljudi koriste ‘lijevu’ ili ‘desnu’ stranu mozga

Prema popularnoj kulturi i kvizovima na Facebooku, logični, analitički ljudi više koriste “lijevu stranu mozga”, dok kreativni i umjetnički tipovi misle “desnom stranom mozga”.

Niti jedna znanstvena studija nije bila u stanju dokazati da dominira jedna strana mozga.

Zapravo, u studiji 2013. godine, istraživači sa Sveučilišta u Utahu pregledali su mozak više od 1.000 ljudi i utvrdili da nema značajne razlike među dominantnom stranom mozga. Gledajući MRI sken aktivnosti mozga, obje strane mozga bile su manje ili više jednako aktivne u njihovim neuronskim mrežama i povezivosti.

Mit o ‘lijevoj’ i ‘desnoj’ polovici mozga možda potječe od istraživanja i znanstvenog rada Rogera Sperry koji je za to dobio Nobelovu nagradu, ali je on istraživao mozak pacijenata s epilepsijom. Liječeni su razdvajanjem tzv. corpus callosuma – mosta koji spaja dvije hemisfere mozga.

2. Koristimo samo 10% našeg mozga

Lijepo je zamisliti da ljudski mozak ima uglavnom neiskorištene potencijale. Ali u stvarnosti, ideja da koristimo samo 10% našeg mozga potpuno je neistinita. To znači da su pilule koje se koriste u filmu i TV seriji “Savršena formula” potpuno beskorisne.

Evolucijski bi bilo sasvim neopravdano da smo razvili tako veliki organ a da ne koristimo sav njegov potencijal. Doduše, postoji višak tog organa, a dokaz je da je nekim ljudima operativno odstranjen dio mozga, ali oni i dalje normalno funkcioniraju.

3. Svatko ima ‘svoj stil učenja’

Često smo slušali da u školi svaki učenik ima svoj stil učenja i da netko bolje pamti informacije ako ih pročita, drugi ako ih čuje, a treći ako ih vidi.  No, postoji vrlo malo znanstvenih dokaza da doista postoje različiti načini usvajanja znanja. Nedavna studija s Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana bila je “čavao u lijesu” za teoriju. Studenti Polly Husmann i Valerie O’Loughlin otkrili su da, iako su promijenili način učenja, nisu postigli na kraju godine ni bolje, ni lošije rezultate od prijašnjih godina.

4. Nakon 40. sve ide k vragu

Neke kognitivne sposobnosti starenjem oslabe. Na primjer, mala djeca lako i brzo uče strane jezike jer se njihovi mozgovi još uvijek razvijaju i uglavnom su izgrađeni kako bi apsorbirali informacije.

Nedavno je istraživanje otkrilo da se starijim ljudima često događa situacija ‘na vrh jezika’. Znaju koja riječ im treba, ali mozak ne može do nje doprijeti.

Ali starenje ima neke prednosti kad je u pitanju mozak. Na primjer, stariji ljudi imaju tendenciju da imaju bolji vokabular i bolje razlikuju nijanse jezika. Također, oni bolje procjenjuju nečiju osobnost, znaju bolje rješavati sukobe i lakše svoje osjećaje drže pod kontrolom – a to se zove mudrost.

5. Muškarci i žene različito uče

U svojoj najnovijoj knjizi “Inferiorne: kako znanost pogrešno doživljava žene”, znanstvena novinarka Angela Saini istražuje ideje muškog i ženskog mozga, te stereotipe koji su desetljećima preživjeli, poput toga da muškarci i žene različito usvajaju znanja.

Ona u svojoj knjizi piše da su dosadašnje opservacije bile vrlo površne. Muškarci doduše, mogu imati veći mozak, ali ako se gleda u odnosu na veličinu tijela, no to mnogi tumače kao evolucijskom prednosti.

Naposljetku, ne znamo dovoljno o mozgu da se izvuče bilo kakav smisleni zaključak o tome kako muškarci i žene uče. Niti jedno istraživanje nije pronašlo značajne razlike u ravnopravnosti spolova kad se govori o načinu na koji funkcioniraju muški i ženski mozak.

6. Postoji samo 5 osjetila

Naučili smo da imamo osjet za vid, sluh, okus, miris i dodir.  Ali imamo ih još nekoliko. Neki neuroznanstvenici navode do 21 različit način osjeta stvari.

Na primjer dodir je zapravo povezivanje nekoliko različitih osjetila. Imamo percepciju pritiska, vrućine i boli – tzv. nocicepciju. Propriocepcija je osjećaj za to gdje jesmo i u kakvoj poziciji – kao kad hodamo po crti i dodirujemo vlastiti nos da bi testirali svjesnost. Također postoje i tzv. interoceptivni osjeti kao što su ravnoteža, glad ili žeđ.

7. Pijenje alkohola ubija stanice mozga

Previše alkohola izazvat će nerazgovijetan govor i teturanje, pa je uobičajeno mišljenje da alkohol uništava naše moždane stanice. Ipak, količina alkohola potrebna zauništavanje stanica mozga trebala bi biti zapravo smrtonosna, stoga umjereno konzumiranje alkohola neće na njih utjecati. Konzumiranje previše alkohola će zapravo uzrokovati oštećenje završetaka neurona, tzv. dendrita, što će otežati njihovu međusobnu izmjenu informacija.

8. Oštećenje mozga je trajno

Mozak kontrolira sve što se događa u tijelu i mjesto gdje živi vaša svjesnost, pa je njegovo oštećenje opasno. Stoga je svako oštećenje mozga nezgodno, ali dobro je što se gubita može nadoknaditi. Do nedavno se vjerovalo kako je broj moždanih stanica konačan, no saznalo se da mozak može generirati nove stanice i da može biti samoodrživ. Može se obnavljati ili pak pripomoći drugim funkcijama ako je ozljeda nepopravljiva.

9. Znamo što nas usreći, a što rastuži

Uglavnom znamo u čemu uživamo, a što ne volimo. Ali u trenutku kad se nešto od toga dogodi, nemao kontrolu nad tim hoće li nas to baš u tom trenutku razveseliti ili neće. Istraživanja u pokazala da precjenjujemo količinu sreće koju nam donose društvene aktivnosti i slobodno vrijeme.

Također precjenjujemo osjećaj jada ponedjeljkom ujutro.  Ako vam umre netko jako blizak, ne možete procijeniti količinu žalosti i očaja koji ćete osjećati, ali to ne traje tako dugo kako ljudi očekuju da će trajati. Očito je da je naš mozak elastičniji no što mislimo, prenosi Express.hr.

10. Slušanje Mozarta čini vas pametnijima

Istraživanje iz 1950. utvrdilo je da su studenti na University of California slušali Mozartovu sonatu, neposredno prije rješavanja testa inteligencije, imali su bolje rezultate. Taj je fenomen nazvan ‘Mozartov efekt’. No, studija se smatra vrlo kontroverznom. Istraživači kažu da učenici nisu postali pametniji, nego da su samo bili bolji u rješavanju određenih zadataka. No, niti jednom drugom znanstveniku nije kasnije uspjelo ponoviti takve rezultate.

(www.jabuka.tv) 

Komentiraj: