Što radi velika pivska bačva u središtu Širokog Brijega?

Ovogodišnji program proslave Dana Grada u Širokom Brijegu bit će bogatiji za još jedan kulturno-zabavni događaj. Naime, u samom središtu grada, na lokaciji na kojoj se nekada nalazio spomenik ”Kameni cvijet”, u razdoblju od 11. do 15. kolovoza održat će se prva revija craft piva pod nazivom ”Craft Beer revija Široki Brijeg”.

Organizatori ovog zanimljivog događaja su mladi širokobriješki entuzijasti i ljubitelji craft piva za koje je pivo više od tekućine uz koju se opuštaju s društvom ili utažuju žeđ na ovim nesnosnim vrućinama. Za njih je craft pivarstvo priča za sebe, posebni svijet u kojem proučavaju i isprobavaju pivo, analiziraju okuse i uspoređuju kvalitetu hmelja.

Želja nam je našim sugrađanima u danima pred blagdan Velike Gospe i Dan Grada ponuditi zanimljiv događaj koji će naš Široki Brijeg pretvoriti u još zanimljiviju destinaciju, pogotovo u ovo vrijeme kada se u grad slijeva veliki broj domaćih ljudi, naših iseljenika i gastarbajtera te gostiju”, otkrio je Božo Kraljević, mladi ljubitelj craft piva od kojega je potekla ideja za spomenutim događajem.

Okupljaju se craft pivari iz cijele BiH

Na prvoj reviji craft piva u Širokom Brijegu gosti će imati priliku kušati piva spravljena po tradicionalnim i inovativnim recepturama u malim neovisnim pivovarama.

Riječ je o, prije svih, širokobriješkim craft pivima iz pivovara Lovac i Focus Craft Beer, ali i craft pivima koja spravljaju posuški Kamen, mostarski Oldbridž Craft Brewery, dobojski Castrum Craft Room, fočanski Raft Brewery, sarajevski Gelender te livanjska craft pivovara koja proizvodi ”Livanjsko pivo”.

‘Na samoj reviji želimo, uz ponudu hrane i pića, u prvom redu prezentirati sve popularniju craft pivo scenu u Širokom Brijegu te njihove kolege craft pivare iz cijele BiH”, poručuje Kraljević.

Zamisao nam je svaki dan prezentirati po dvije craft pivovare, počevši od naših domaćih širokobrijeških craft pivovara“, dodao je.

Namjenski objekt u obliku bačve

Organizatori su za namjenu revije pripremili stilski uređen pokretni ugostiteljski objekt u obliku bačve koji se veže za prvu zamisao o craft pivarstvu i koji će u Širokom Brijegu udahnuti novi ugođaj u ove slavljeničke dane.

Drvena pivska bačva sve proizvođače i ljubitelje craft piva odmah asocira na drvene bazene za odležavanje piva, iako se iste danas sve rjeđe koriste. Međutim, podsjećaju nas kako je sve počelo u pivarstvu i upravo zato je drvena bačva prepoznatljiv znak svih pivara pa i naše revije”, naglasio je Kraljević.

Pored uživanja u raznolikom izboru craft piva, za posjetitelje će biti priređeni nastupi glazbenih gostiju, čiji će zvuci dodatno zagrijati atmosferu na prvoj reviji craft piva u Širokom Brijegu, koja svoja vrata otvara u petak, 11. kolovoza, u 20.00 sati. U istoj satnici počet će i sve ostale večeri Craft Beer revije.

(www.bljesak.info)

20 komentara

  • Na ovom mjestu gdje je bacva bio je grob oko 50-ak godina, i to ne jedne osobe, a i da je jedne, i uopce ne prilici da tu bude bacva. Osim što u jednom gradu (nazovi gradu) nisu dostojni urediti u centru grada zelenu povrsinu nakon uklanjanja groba s tog mjesta sad i blasfemijaju s ovom bacvom. Ovo nije pivska bacva, ovo je bacva neuljudbene ljudske svijesti, laži i gluposti onih koji su je tu postavili. Dan grada i slavljenje Marijina uznesenja ne slavi se pivopijenjem i bacvom na mjestu koje se nemusto zeli zataskati, kao i uzroci stradanja onih čiji su zemni ostatci pocivali pola stoljeća. Ili se mozda nesvjesno ocitava svijest onih koji skrivaju savjest burilom.

  • Ovaj osvrt na jedan bezvrijedni spomenik ne bih nikada napisao da se nije dogodilo nešto što ni u snu čovjek ne bi mogao očekivati. Naime, ispod spomenika su pronađene kosti 95 osoba. To nisu bili partizani kao što se ranije tvrdilo, osim ako neki od njih nisu imali njemačke pločice ili ruke vezane žicom. To su bili pripadnici „neprijateljske vojske“, većinom sinovi ovog kamena i krša, i poneki zaostali njemački vojnik.

    Piše: Stipan Zovko

    Prije par dana u mom su gradu uklonili jedan spomenik. Trag jednog vremena, jednu kamenu ružu. Ostao sam ravnodušan kad su mi rekli tko je taj spomenik podigao, iako načelno ne odobravam rušenje spomenika. Pomislio sam u sebi: “I neka su ga, vrijeme je bilo“. Čitajući komentare po internetu, nisam mogao ne primjetiti kako ima nemali broj ljudi koji to ne podržavaju, odnosno smatraju kako je ta kamena ruža trebala ostati.

    Čudno je to. Jer, kad malo razmislim, taj spomenik su sami sebi podigli oni isti ljudi koji su ubili franjevce na Brijegu, isti oni koji su ubijali naše bližnje, oduzimali sve što su stigli, a onda narednih 45 godina zatvarali svakog neistomišljenika, svakog onog tko je držao oči otvorenima, svakog koji se usudio misliti svojom glavom. Za njih je zapadna Hercegovina bila ustaško gnijezdo i tu se nije smjelo ništa graditi niti razvijati. Samo je ogranak UDBA-e bio dobro razvijen, što potvrđuje i brzi napredak pojedinih lokalnih djelatnika koji su se za tili čas dočepali funkcija u Beogradu, što je tada bio san svakog partijca. Jedini cilj je bio što više narod raseliti kako bi nekada mogli doseliti koga oni žele. Na kraju krajeva, ni Njemačka ne čuva brižno spomenike iz doba Trećeg Reicha.

    Zato je tako teško shvatiti zašto neki ljudi žele taj spomenik u svom gradu. Možda je u pitanju svijest o stvarima koje su se dogodile. Jer, ne treba čuditi ako današnja mladež nije svjesna događaja koji su se odvijali na ovim prostorima, kad su i njihovi preci sudjelovali u tome, pa im se nisu odveć hvalili. Samo su im rekli kako je svatko imao posao, kako se dobro živjelo, svi su imali sve. Osim što su neki bili jednakiji među jednakima pa su imali pravo reći tko ima pravo na život, a tko ne. Osim što su vozili auto na parni ili neparni dan, što nisu poznavali telefon, kupatilo nisu vidjeli ni na TV-u jer je TV bio luksuz, ali sve ostalo su imali. Zato je velika odgovornost na medijima, političarima, svećenicima, prosvjetnim i svim drugim društvenim djelatnicima da kažu, odnosno možda je bolje reći, da prokažu ta (ne)djela.

    Ovaj osvrt na jedan bezvrijedni spomenik ne bih nikada napisao da se nije dogodilo nešto što ni u snu čovjek ne bi mogao očekivati. Naime, ispod spomenika su pronađene kosti 95 osoba. To nisu bili partizani kao što se ranije tvrdilo, osim ako neki od njih nisu imali njemačke pločice ili ruke vezane žicom. To su bili pripadnici „neprijateljske vojske“, većinom sinovi ovog kamena i krša, i poneki zaostali njemački vojnik. Tu su desetljećima zakopani neki od naših bližnjih koji su ubijeni samo zato jer su predstavljali potencijalnu opasnost za taj nepravedni totalitarni režim. Bez suđenja. Čudan osjećaj gađenja obuzme čovjeka kada shvati koliko je puta prešao preko masovne grobnice u kojoj možda leži netko i od njegovih predaka. Možda je upravo tu ležao očev stric kojega nikada nisu našli. Njegovoj majci, koja mu je svaki dan donosila hranu, samo su jednog dana rekli da ne mora više dolaziti, jer on više nije u zatvoru. Možda ga je odnijela Neretva kao i mnoge druge, možda leži u jednoj od mnogih masovnih grobnica na našem području, a možda sam upravo preko njegove grobnice nerijetko pregazio.

    To čovjeka jednostavno natjera na razmišljanje. Kakav um mora biti onaj koji osmisli tako nešto?! Koji dopusti gaženje tjelesnih ostataka ljudi koji su samo htjeli vidjeti svoju domovinu slobodnu. Usuđujem se reći kako velika većina njih nikome nije željela ništa nažao, samo su htjeli ostvariti jedan tisućljetni san. A nisu uspjeli, našli su se na pogrešnoj strani, ne svojom greškom.

    Iako se ovo činilo u početku samo kao obračun lokalnih vlasti s jednim spomenikom, očigledno su znali što rade, jer nisam sklon vjerovati u slučajno otkriće masovne grobnice kad znam koliko već dugo fra Miljenko Stojić sa svojim povjerenstvom skuplja informacije o nestalima s našeg područja.

    Stoga mi ne preostaje ništa drugo nego čestitati svima koji su pridonijeli ovome događaju. Jer, znali su kako će ih oni koji žele da zemlja sačuva njihova nedjela i ona njihovih predaka, kao i oni koji još uvijek nažalost nemaju razvijenu svijest o stvarima koje su se dogodile, bezobzirno napadati. Ali, ipak su se usudili. Zato, kapa dolje.

    • Napisali se ti napisa…iz puno razloga tvdim da si ti upravi nasljednik bisveg sustava…trebao bi znati da komunjare ne sahranjuju protivnike vec ih bacaju u rijeku ili ih spaljuju a ako i kopaju to rade drugi zarobljenicu ili civili i to ne na takome mjestu gdje je sad bacva…tu su lezali partizani…nek ti je jasno…ne nasjedamo vise na udbaske podvale…a ti to objavi u sarajevu ili zagrebu tamo ce ti neko i povjerovati…jesi pismen ali si i procitan…

  • Kakva sramota tribavam se pokakit tu kad imadnete proljev,pite sok i Pjevajte listicom bačve plove da li se bar jedna zove craft craftttt truba to zakoturat dole

  • Ne znam šta je vama ljudi! Svake godine od kad je sklonjena ruža netko za V. Gospu tu postavi točionike i prodaje. To je par dana derneka kod nas, kad pola Širokog izvuče točionik i prodje. Momci su dobili poziciju od Grada i nek su napravli nešto što nije samo običan dernek, svaka čast. A što se tiče grobova, grobovi su maknuti kako i treba i taj prostor treba prenamjeniti za nešto drugo. Danas se kopaju ceste i grade zgrade na mjestima na kojima su bili nečiji grobovi čak ih ne miču pa niko o tome ne priča. Rim bi se cijeli trebao srušiti jer čim se zaprpa nađe se nečiji stari grob… Šta vam je ljudi, neka bačve ja idem tamo na domaću pivu!

  • Ništa to nije posebno,nego jadni ljudi se domišljaju,kako da prežive,davno bi pozatvarali kafiće zbog državnog harača.Ljudi se bore kako znaju i umiju……

  • To centar grada,kako možete od sramote dat sliku u javnost kao da nemate kapi vode sve požutjelo,izgorilo,prljavo..kažu nemoj ići u Njemačko..e neću već odo još dalje od rođene vukojebine

  • Bravisimo zatucani Široki doći će vrijeme kad ce se neko postavit javni wc na grobove domovinskih branitelja i pisat ovakve gadarije kakve vi pišete sada

Komentiraj: