Nijedan kandidat na američkim predsjedničkim izborima do sada nije preminuo ili se morao povući uoči samih izbora. Međutim, hospitalizacija predsjednika SAD-a Donalda Trumpa, zbog zaraze samo mjesec pred izbore 3. studenog, potakla je pitanja što će se desiti ako do toga dođe.
France24 piše da Trump ima 74 godine, a njegovom protukandidatu, koji je navodno relativno dobrog zdravlja, Joeu Bidenu je 77 i najstariji je demokratski kandidat u povijesti.
Hoće li se izbori odgoditi ako predsjednik napusti izbornu utrku?
Mala je mogućnost i da će se izbori odgoditi ako predsjednički kandidat napusti utrku i hoće li se u tom slučaju izbori odgoditi.
Ne vidim da će se to dogoditi, mala je vjerojatnost za takvo nešto. Teško da bi demokratska većina htjela odgoditi izbore, kazala je Capri Cafaro, bivša demokratska članica Senata u Ohio i trenutna profesorica na Američkom Univerzitetu.
Kako je istaknula, datum izbora je zakonska kategorija i oni se uvijek održavaju u utorak nakon prvog ponedjeljka u studenom. Oba doma Kongresa i Zastupnički dom u kojem većinu imaju demokrati i Senat u kojem većinu imaju republikanci, morali bi pristati na odgodu.
Čak i za vrijeme Američkog građanskog rata 1864. godine su održani izbori po planu i Abraham Lincoln je osvojio drugi mandat.
Je li moguća zamjena predsjedničkih kandidata?
U slučaju da se bude razmatrala opcija da se predsjednički kandidati zamijene, obje stranke i Republikanska i Demokratska, ako bude potrebno, imaju pravila za to.
U slučaju Republikanske stranke, 186 članova Nacionalnog odbora stranke moglo bi glasati za izbor Trumpovog zamjenika.
Odbor bi mogao i ponovno sazvati nacionalnu konvenciju s više od 2.500 delegata da izaberu novog kandidata, ali zbog kratkog vremenskog roka, to je vjerojatno neizvodivo.
U oba scenarija bila bi potrebna obična većina.
Kod demokrata, novog kandidata biralo bi blizu 450 članova Nacionalnog odbora stranke.
Ako dođe do zamjene kandidata mala je vjerojatnost da će njegovo ime biti na listiću.
Razlog tome je što su oni već odštampani i više od tri milijuna Amerikanaca je već glasalo putem pošte.
Zaista nema dovoljno vremena za ponovno štampanje glasačkih listića na kojima će pisati Mike Pence ili Kamala Harris, rekla je Capri Cafaro misleći na republikanske i demokratske kandidate za potpredsjednike.
Što je s elektorskim kolegijem?
Iako je riječ o općim izborima, za izbor predsjednika je potrebna apsolutna većina od 538 članova elektorskog kolegija.
U svakoj američkoj saveznoj državi osim dvije, Nebraski i Maineu, kandidat koji dobije većinu glasova birača u državi dobiva sve njene elektorske glasove.
Ništa u ustavu ne obavezuje elektore da glasaju za ovog ili onog kandidata, ali Vrhovni sud je u srpnju presudio da bi države mogle kazniti tzv. neposlušne elektore koji ne budu glasali po volji većine birača.
Članovi elektorskog kolegija okupit će se u svojim državama 14. prosinca i glasati za predsjednika i potpredsjednika.
U slučaju da kandidat umre ili se povuče prije nego elektori glasaju, stvari bi se mogle zakomplicirati.
Tada se primjenjuju zakoni pojedinih saveznih država, ali svaka stranka mogla bi u teoriji uputiti svoje elektore da glasaju za zamjenskog kandidata.
Kongres će 6. siječnja naredne godine potvrditi rezultate izbora, a pobjednik će preuzeti dužnost predsjednika 20. siječnja.
(www.jabuka.tv)
