Srbija pred izvanrednim parlamentarnim izborima

Srbija bi u prvoj polovini ove godine ponovno mogla imati izvanredne parlamentarne izbore, a na to ukazuju neslužbene najave u tisku, objave istraživanja o rejtingu političkih stranaka te najbliži suradnici srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića.

Na kraju i sam Vučić ukazuje i na tu opciju, dok s oporbene scene istodobno stižu poruke da izbore treba bojkotirati jer ne postoje pošteni i demokratski uvjeti.

Provjeravanje pulsa javnosti počelo je još krajem 2018., tvrdnjama dužnosnika vladajuće Srpske napredne (SNS) stranke kako se kritikama na političkoj sceni dovodi u pitanje legitimitet te stranke te da je najbolje rješenje provjeriti ga na izborima, navodi Hina.

Uslijedila su navodna nesuglasja stranačkih dužnosnika SNS-a s vođom naprednjaka i šefom države Aleksandrom Vučićem, po kojima je vrh SNS za izbore, dok Vučić novi izvanredni izlazak na birališta vidi kao stvar od državnih i nacionalnih, a ne i stranačkih interesa.

Još prije 15 dana bih raspisao izbore da su u pitanju stranački razlozi, rekao je početkom siječnja Vučić, ustvrdivši kako će ključni faktor kojim će se voditi biti državni, a ne stranački interesi, te da to ovisi o mnogo čemu drugome, no da je “svaki put kad postoji sumnja u legitimnost vlasti važno tu sumnju otkloniti“.

Beogradske Večernje novosti, bliske srbijanskom predsjedniku i vladajućoj koaliciji, objavile su u ovog vikenda čak i dva datuma kad bi mogli biti raspisani izvanredni izbori.

Tvrdeći kako je vođa SNS i šef države Aleksandar Vučić “blizu odluke da Srbija na proljeće ide na izvanredne parlamentarne izbore i ako to, uz suglasnost vrha stranke, prelomi, birališta će biti otvorena 31. ožujka ili 14. travnja“, objavile su Novosti pozivajući se na neslužbene izbore.

Večernje novosti u broju od ponedjeljka objavljuju istraživanje po kojem naprednjaci imaju natpolovičnu potporu od 55 posto biračkog tijela, uz ocjenu da ih “prosvjedi ne ugrožavaju”, što je istodobno i aluzija na poruke i zahtjeve s prosvjednih skupova u Beogradu.

Na prosvjedima, koji traju već sedmi vikend za redom, ove je subote od Vučića zatraženo da se povuče s vlasti, a traži se i slobodan pristup medijima s nacionalnom frekvencijom, u kojima dominiraju aktualna vlast i vladajući naprednjaci, te pošteni uvjeti za sve političke opcije.

Prosvjednici su poručili i oporbi kako se mora uspostaviti sustav u kojem će pobjednici na izborima “biti servis građana, a ne vlast pod svaku cijenu”.

Reagirajući na tu poruku, jedan od osnivača oporbene koalicije Savez za Srbiju (SZS) Dragan Đilas, nekadašnji vođa Demokratske stranke i bivši gradonačelnik Beograda, navodi u ponedjeljak, u autorskom tekstu oporbi naklonjenog lista Danas, kako je “zajednički cilj” prosvjednika i oporbe “država u kojoj vladaju zakoni, a ne batinaši, institucije koje štite interese građana, a ne stranaka, sloboda mišljenja i izražavanja za sve, a ne samo za predsjednikove ljude”.

Potrebna nam je država po mjeri građana, a ne jednog čovjeka, naglasio je Đilas.

Među analitičarima koji drže da izborni uvjeti nisu na razni uobičajenih demokratskih standarda vlada uvjerenje da oporba ne treba sudjelovati na izborima ako ne bude promjena koji bi izborni proces doveli na razinu približno jednakih i poštenih uvjeta za sudionike na političkoj sceni.

Cvijetin Milivojević iz agencija “Pragma” metaforično kaže kako oporba treba izići na izbore samo ako je sklona političkom samoubojstvu.

Ako oporba ima suicidalne namjere, onda neka masovno iziđe. Ako iziđe pod ovakvim uvjetima, a Vučić se pritom ne izjasni o svom planu za Kosovo, provest će se kao bosi po trnju. Jedino rješenje je aktivni bojkot, dok se ne izbore za koliko-toliko normalne uvjete, makar kao na izborima 2012., rekao je Milivojević.

Uz činjenicu da oporba nema pristup “nijednom mediju s nacionalnim utjecajem”, niti se na takvim medijima može očitovati o bilo čemu, Milivojević ukazuje na dodatno otežavajuću okolnost za oporbu.

Ona se u takvim medijima spominje samo u negativnom kontekstu. Kao lopovska, kriminalna, ženomrziteljska… Mislim da bi aktivan bojkot najvećeg dijela oporbe bio pozitivan pritisak na Vučića da konačno shvati kako je završena priča u kojoj se on natječe sam sa sobom, kaže Milivojević.

Iz Vučićeva stranačkog stožera stižu analitičke poruke kojima se odluka o raspisivanju izvanrednih izbora u Srbiji navodno stavlja u kontekst odnosa Srbije s EU te predstojećih izbora za europarlameent, dok na domaćoj sceni ovisi o “državnim interesima, Kosovu i ekonomiji”.

Zato i čekamo da se iskristalizira što će se događati s odnosima s EU. Moja predviđanja su da će Europa zbog njihovih izbora prilično usporavati sve ostale procese, tvrdi Nebojša Stefanović, član Predsjedništva naprednjaka, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

Komplicirana odluka

I sam Aleksandar Vučić u ponedjeljak je poručio kako “ne odbacuje mogućnost i ideju” o raspisivanju izvanrednih parlamentarnih izbora, ocijenivši kako to ipak “ovisi o dosta drugih stvari od ključnog značaja za Srbiju“.

Ta odluka je komplicirana, rekao je u ponedjeljak Vučić za Radio-televiziju Srbije, ustvrdivši kako će prije donošenja bilo kakvog prijedloga odluke to razmatrati Predsjedništvo i Središnji odbor SNS-a.

Vučić poručuje kako je “za njega najvažnije da Srbija ide u dobrom smjeru”, da se otvaraju nove tvornice i da država ima “najveći mogući rast” te da se smanjuje nezaposlenost, a povećavaju plaće i mirovine.

On tvrdi kako se “Srbija bori i pokušava ostvariti bolju polaznu poziciju” jer je “za budućnost srpskog naroda i zemlje od presudnog značaja” dolazak do kompromisnog rješenja kosovskog pitanja. Ponovio je kako je “uvijek spreman za razgovore i donošenje teških odluka”, pod uvjetom da te odluke budu kompromisne.

Prema najnovijem istraživanju agencije IPSOS strategic marketing, objavljenom u ponedjeljak u Beogradu, kada bi se iduće nedjelje održali izvanredni parlamentarni izbori, Vučićeva SNS bi osvojila 55 posto glasova, a izborni prag bi prešla oporbena koalicija Savez za Srbiju sa 14 posto i Socijalistička partija Srbije (SPS) šefa diplomacije i Vučićeva koalicijskog partnera Ivice Dačića s 12 posto glasova.

Direktor istraživačkog odjela IPSOS-a Marko Uljarević tvrdi kako se ne vidi da naprednjacima pada popularnost zbog prosvjeda građana i dijela oporbe te da “imaju ekstremno visok rejting, oko 55 posto”.

Vidljivo je da prosvjedi mobiliziraju birače SNS-a da glasuju za njih jer njihove pristaše vide da se nešto događa na suprotnoj strani i to utječe na njihovu spremnost da iziđu na izbore i glasuju za SNS, ocijenio je Uljarević.

Komentirajući te rezultate javnog mišljenja, Vučić je jutros ustvrdio kako su brojevi naprednjaka “trenutno i nešto bolji” od podataka objavljenih u istraživanju agencije IPSOS.

Istraživanje je rađeno proteklog petka i subote na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika.

Ocjenjujući moguće učinke posjeta ruskog predsjednika Vladimira Putina Srbiji kod birača, predstavnik agencije IPSOS tvrdi da je boravak ruskog šefa države učvrstio desnicu, odnosno onaj dio biračkog tijela koji se naziva i “tradicionalistima”, a koji čini između 65 i 75 posto birača.

Po izbornom kalendaru, redoviti parlamentarni izbori bi u Srbiji trebali biti raspisani u proljeće 2020. godine. Vlast predvođena naprednjacima je, poslije pobjede 2012., dosad već tri puta raspisivala izvanredne parlamentarne izbore, a posljednji su održani 24. travnja 2016.

(Fena)


Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.