1. siječnja 2023., kada Republika Hrvatska službeno uđe u schengenski prostor, moglo bi, a bez prethodne detaljne pripreme BiH, doći do implikacija za domaće gospodarstvenike, a poglavito one koji svoju robu izvoze u Hrvatsku ili na neko drugo tržište Europske unije.
Razlog leži u činjenici da trenutačno postoje tek dva granična prijelaza između dviju država opremljena fitosanitarnim inspekcijskim nadzorom, a preko kojih se izvozi lako kvarljiva roba.
S obzirom na podatak da BiH izvozi 72 posto robe na tržište Europske unije, jasno je kako sve aktivnosti u skorije vrijeme trebaju biti usmjerene na pokušaj otvaranja barem još jednog takvog graničnog prijelaza.
Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, kaže u razgovoru za Večernji list kako Komora kontinuirano provodi aktivnosti koje za cilj imaju rješavanje svih navedenih problema, a prijedlog je da se ide na otvaranje barem još jednog prijelaza opremljenog fitosanitarnim nadzorom, odnosno da se jedan od prijelaza, uz dogovore s inspekcijskim tijelima u BiH i RH, u potpunosti opremi za rad 24 sata.
O potrebama unaprijeđenja stanja u ovom segmentu govore i brojevi o izvozu poljoprivrednih proizvoda iz BiH. Tako, primjerice, izvoz svježeg voća i povrća iz BiH u Europsku uniju kontinuirano raste, pa je u 2021. godini na tržište EU izvezeno 22.950 tona robe u vrijednosti 42,7 milijuna KM, što čini 79 % od ukupnog izvoza svježeg voća i povrća.
Prosječan izvoz spomenutih proizvoda u posljednje tri godine iznosio je 17.286 tona, što znači da se u sezonskom razdoblju, od lipnja do rujna, izvezu 864 kamiona svježeg voća i povrća u prosječnoj vrijednosti od 28,8 milijuna KM.
Iako je zaživljavanje sustava ETIAS, koji će tražiti popunjavanje posebnih obrazaca za ulazak u schengensku zonu, prolongirano za drugi dio iduće godine, trebalo bi, smatraju nadležni, na vrijeme početi unutar BiH raditi na procesu pripreme, poglavito vozača teretnih vozila koji idu prema EU, a koji bi navrijeme trebali bili uvedeni u sustav ETIAS.
Drugim riječima, kako bi se izbjegle eventualne gužve i zastoji, nužno je da se u bh. kompanijama takvi obrasci već unaprijed popunjavaju i šalju u zone izvoza gdje bi robe zapravo trebale stići. Tako bi njihovi vozači već unaprijed bili u navedenom sustavu. Vuković ističe i kako Vanjskotrgovinska komora gospodarstvenicima stoji na usluzi i kada je riječ o ovom pitanju, i to u smislu svih potrebnih informacija i edukacije.
Važnost ove tematike vidljiva je i ako se pogledaju analize o povećanju teretnog prometa, a iz dostupnih podataka vidljivo je kako je prisutan konstantni godišnji rast ukupnog broja ulazaka teretnih vozila iz Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku, piše Večernji list.
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković i zamjenik glavnog tajnika Mirko Bošković posjetili su nedavno Hrvatsku gospodarsku komoru i tom prilikom održali sastanak s predsjednikom Lukom Burilovićem, potpredsjednicima Tomislavom Radašem i Draganom Kovačevićem, glavnim tajnikom Marinom Rozićem, direktorom Sektora prometa Darijom Soldom i Nikicom Pažinom iz Ureda HGK u Sarajevu.
Na sastanku se posebno razgovaralo o konkretnim problemima koji mogu nastati pri prelasku granice između BiH i RH ulaskom Hrvatske u schengensku zonu. Tom je prilikom potvrđeno kako će se tražiti zajednička i najbolja rješenja, a kada je riječ o tematici graničnih prijelaza, uz postojeće Gradišku i Bijaču, spomenut je i granični prijelaz Izačić.
Intenzivan rad Vanjskotrgovinske komore BiH na ovom pitanju značajan je u kontekstu sagledavanja svega onoga što očekuje gospodarstvenike, kao i predlaganja mogućih rješenja.
(www.jabuka.tv)
