U proteklih nekoliko godina na području Hercegovine, svjedoci smo izrazito visokih temperatura tijekom lipnja, srpnja i kolovoza. Naime, vrlo često tijekom ovih mjeseci, živa u termometru prelazi 40 °C, a tako visoke vrijednosti temperature mogu prouzročiti brojne nedaće našim vinogradarima. Štete se najčešće manifestiraju na bobicama grožđa u obliku ožegotina. Nažalost, i ove se godine mnogi vinogradari žale na ovu pojavu.
Optimalna temperatura za razvoj vinove loze kreće se između 25 °C i 35 °C. Međutim, kada temperature porastu iznad te granice, javljaju se i prve poteškoće u hercegovačkim vinogradima. Jer malo je poznato kako temperature iznad 35 °C oštećuju vinovu lozu na sličan način kao i temperature ispod ništice. U tom slučaju vegetacija postaje malaksava da bi na 50 °C ona potpuno prestala iz razloga što dolazi do odumiranja biljnih stanica.
Ako te ekstremne temperature potraju nekoliko dana dolazi do kovrčanja listova koji postupno gube boju, suše se i opadaju. Međutim, puno veće štete pojavljuju se na samim grozdovima gdje biva doslovno „spržen“ njegov veliki dio ili veliki dio bobica u grozdu, čime on postaje tržno neuporabljiv. Ožegotinama oštećen grozd predstavlja idealnu podlogu za pojavu sive pljesni na grožđu ukoliko dođe do padalina.
Novo u ponudi Sjemenarne
Što je stvarni uzrok sušenja grozdova?
Razumljivo je da do sušenja grozdova prvenstveno dolazi zbog ekstremno visokih temperatura koje su praćene jakim dnevnim insolacijama. Međutim, uočeno je da navedena pojava uglavnom pohodi vinograde u kojima su zastupljene nešto osjetljivije sorte poput: Blatine, Black Magica, Smerderevke, Bene pa dijelom i Viktorije.
S druge strane dobra stara Žilavka uglavnom biva neoštećena, čime je još jednom opravdala svoj naziv. Osim toga, u strahu od opasne pepelnice vinogradari iz neznanja skidaju previše zaperaka i listova oko grozda ostavljajući ga tako nezaštićenim od agresivnih sunčevih zraka.
Zamjetno je također kako su većinom nastradali dijelovi grozda okrenuti zapadnoj strani što znači da se eventualnom otkrivanju grozda mora ipak prići s istočne strane. Uslijed toga na pokožici se pojavljuju tamnožute ili rđaste pjege, nakon čega dolazi do gubitka turgora pa se bobe smežuraju. Bobe su pak najosjetljivije u vrijeme promjene boje.
Može li se spriječiti pojava ožegotina na bobicama grožđa?
Kada i dođe do ožegotina na grozdovima i dođe, svi hrle po pomoć u agrocentre i poljoljekarne. Vinogradari misle da je riječ o truleži grožđa izazvane pojavom sive pljesni te traže pripravke za njeno suzbijanje. Međutim, nastala oštećenje su nažalost neparazitske prirode i kada se pojave na njih ne možemo utjecati.
Drugim riječima, bitna je preventiva. To, prije svega znači da ubuduće ne smijemo vršiti prekomjerno zakidanje zaperaka čime grozdove ostavljamo nedovoljno zaštićene te podrazumijeva da se i mi sami moramo znati nositi s nastalim klimatskim promjenama i kako smanjiti njihovo negativno djelovanje.
Isto tako prilikom korištenja kemijskih pripravaka u zaštiti vinove loze od uzročnika biljnih bolesti, posebno tijekom travnja, svibnja i lipnja mjeseca, preporučuje se koristiti i posebna gnojiva (biostimulatore), primjerice Sinergon plus i Sinergon 3000, koji pomažu biljkama da se bolje pripreme za ovakve ekstremne uvjete i da i lakše podnesu. Ova gnojiva se miješaju sa kemijskim pripravcima.
Oštećene bobice ne predstavljaju posebnu opasnost u vinogradu, osim ako ne dođe do promjene vremena i nastupi kišovit period kada može doći do pojave truleži. U svakom slučaju vinogradari u ovom periodu koriste botriticide tako da će i grožđa biti zaštićena od truleži.
Stručne savjete zatražite od agronoma u Sjemenarninim agrocentrima ili pozivom Agro Podrške na 063/700-700.
