Široki Brijeg: Pokrenuta akcija čišćenja školskih dvorišta

Unatoč upozorenjima klimatskih stručnjaka da imamo još samo 12 godina kako bi spasili Zemlju, političari i dalje ignoriraju svoju dužnost da nešto poduzmu. Štete su tolike da moramo djelovati kao da nam kuća gori.

Trenutno se nalazimo usred šestog masivnog izumiranja. Svakog dana izumire 200 vrsta, a stopa izumiranja je 1000 – 10 000 puta veća od normalne.

Čovječanstvo se nalazi na raskrižju i dobro mora razmisliti koji će smjer odabrati. Ako i ovaj put odaberemo pogrešan smjer više nema povratka, stoji u priopćenju pristiglom na adresu portala Jabuka.tv.

U zadnjih 140 godina temperatura Zemlje se povećala za dva Celzijeva stupnja. Od 2010. smo imali šest najtoplijih godina na Zemlji. Ako se ovako nastavi Zemlja će postajati sve toplija, prirodne katastrofe (u kojima umire tisuće ljudi) sve češće i intenzivnije.

Također će stopa izumiranja vrsta postati još veća, ubrzavat će se otapanje leda na polarnim područjima sto bi uzrokovalo povećanje razine oceana zbog čega bi na kraju došlo do potapanja većine obalnih gradova.

Istraživanja pokazuju da se svakim povećanjem CO2 u zraku Zemlja zagrijava, led se topi i razina oceana raste.

Fridays for future

Fridays for future je pokret koji je u kolovozu 2018. pokrenula Greta Thunberg (15) u Švedskoj. Greta je počela svaki petak štrajkati i prosvjedovati za klimu (u početku čak i sama). S vremenom se broj ljudi na štrajkovima povećavao. Pokret je do sada već obuhvatio sve kontinente, štrajkovi i prosvjedi su održani u većini država svijeta.

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u kojoj štrajk još nije održan, pa smo odlučili prvo početi s ekološkim akcijama petkom i zamolbom gradske vlasti za bolje uvjete očuvanja okoliša. Štrajk i prosvjed će se održati po potrebi narednih tjedana/mjeseci, ovisno o uvjetima i povratnim informacijama.

Jedna od bitnih stavki zbog koje se prosvjeduje je prihvaćanje Pariškog sporazuma. Bosna i Hercegovina je (uz mnoge druge zemlje svijeta) Pariški sporazum potpisala 2016. godine, ali bez ratifikacije/naknadnog odobrenja i djelovanja.

Neki od ciljeva Pariškog sporazuma su:

  • Sprječavanje daljnjeg globalnog zatopljena održavanjem/smanjenjem trenutne temperature Zemlje
  • Smanjenje emisija (količine otpadnih plinova)
  • Ojačavanje kapaciteta država koje se bore s posljedicama klimatskih promjena
  • Razvoj zelene tehnologije (ono označava naprave, sredstva, tehničke i tehnološke postupke za zaštitu okoliša ili popravak oštećenih ekosustava)

Akcije čišćenja školskih dvorišta

Što se tiče akcija, ovaj petak se održava akcija čišćenja školskih dvorišta u Širokom Brijegu. U čišćenju će sudjelovati Gimnazija fra Dominika Mandića (18 sati, sedmi školski sat), Srednja strukovna škola (12:15 sati, sedmi školski sat) i Prva osnovna škola (12:40 sati, sedmi školski sat).

U planu je još nekoliko akcija. To bi bilo čišćenje pojedinih dijelova grada, recikliranje i sl.

Također je planirana i nabava kanti za recikliranje papira i plastike u sve škole ako bude moguće. Prva osnovna škola u Klancu već nekoliko godina reciklira papir i plastiku i odličan su primjer za ostale škole u očuvanju okoliša.

Zahtjevi za grad bi bili prilično jednostavni, a od velike pomoći za očuvanje okoliša.

Neki od zahtjeva su: postavljanje više kanti za otpad (uključujući mjesto za gašenje cigareta, kojih je pun čitav grad), postavljanje kanti za recikliranje na nekoliko mjesta u gradu, sadnja stabala na područjima gdje je moguće, ukidanje korištenja plastičnih vrećica po trgovinama i slamki po kafićima i sl., stoji u priopćenju.

(www.jabuka.tv | Foto: Arhiva Jabuka.tv)

 


3 komentara

  • Ne može tu mali običan čovjek ničim utjecati na te probleme s klimatskim promjenama koje su direktna posljedica prekomjerne industrijalizacije svih industrijskih giganta na svim kontinentima svijeta i to su porazne činjenice pa ma koliko se mi trsili javnim prosvjedima ili bilo kojim drugim i drugačijim oblikom gradjanske akcije kojom bi smo pomogli i sebi i drugima..
    Nažalost, danas životinjske vrste koje na planetu obitavaju desetine i desetine tisuča godina .pomalo nestaju.
    Nije to proces koji je vidljiv danomice ali sama statistika koja kaže kako svake godine u svijetu nestanu stotine pa i tisuče vrsta biljnog i životinjskog svjeta(insekti, mravi, i td.) je prilično porazna..
    Danas, nezasitni globalisti i pohlepni multikorporacijski lobiji predvođeni krupnim kapitalom bankarsko-idustrijskog miljea , gaze sve prid sobom i nimalo se ne obaziru na sve ono što je tu tisučama godina prije njih bilo i postojalo kao Bogom dano u svietu koji još nije poznavao “blagodati” industrijske revolucije i bizarne posljedice koje ta promjena nosi sa sobom.
    Ono ,što je po meni čudno, doista i jeste ono što se nedavno moglo pročitati i brojnim tiskovnim i elektronskim medijima a to je pomalo čudna činjenična istina koja samo na prvi pogled zvuči čudno i neistinito, a gledano fizičkim očima tolika je vidljiva i opipljiva da je nitko ne može zanijekati!
    O čemu se tu radi!?
    Naime, prije par tjedana mediji cjelog svieta objavili su kako je danas planet Zemlja BOGATIJI šumama, drvećem i zelenilom debelo više negoli što je to bilo prije 50 godina..
    To zaista jeste bizaran podatak pogotovo ako svaki dan možemo čitati i gledati putem medijskih kuća prikaze kako se recimo prašuma Amazona već 30, 40, pa i 50 godina nemilice krči i kako doslovce svaki tjedan ili mjesec površina veličine jedne BiH NESTANE ispod ralja čudovišnih strojeva koji melju, ruju i mrve sve čega se dokopaju.
    S druge strane brojna zemljina prostranstva zbog sve manjeg prirodnog uzgoja stoke , napose u Afriki i Aziji, postaju ponovno obnovljiva i sve više milijuna hektara brda , ravnica i pašnjaka je obrasllo zelenilom kojeg jednostavno nema tko pasti ili brstit i tako održavat kako -tako , nekakvu prorodnu ravnotežu.
    Zanimljivo je ako pogledate stare slike ili snimke Širokog Briga iz prve polovice prošlog stoljeća ili iz pedesetih godina pr.stolječa, prvo što će vamupasti u oči je golema , zaista velika kamena pustoš svuda okolo Širokog Briga pa ma gdje pogledali.
    Ono što doslovce bode oči je golema gola, surova kamena pustoš bilo da gledate prema Trtlama, Čabulji, Bilama, brdima iznad Čerigaja, Privalja, Kočerina ili Crnih Lokvi.Kamo god pogledate nigdje zelenila pa makar slike bile iz jeseni ili ljeta jer ako i nije ljeto ili proljeće puno zelenila , onda bi se moralo vidjeti makar golo drveće kao dokaz postojanja šikara, grmlja , divljeg raslinja ili nekoje šume.
    Iz tih slika ili rietkih filmskih zapisa(pogledati obvezno prilog na you tube-u-Radovan Fred Loncar. Široki Brig 1956 godine).
    Na snimkama se vide rietke arhivske slike Crkve na ŠB, kao i mnoštvo drugih bisera fotografskih povjesnica jednog prošlog vrimena koje danas vriede usudim s ereči kao suho zlato!
    Doista, iz tih slika , da se iščitati mnoštvo podataka koji zorno govore o jednom vremenu koje je kamerom ili klikom zauviek zapečaćeno i ovjeekovječeno rukama i srcem autora koji ni sluitio vjerojatno nije kakva arhivska biserna zrna.ostavlja za sobom, za povjest odnosno za budućnost djece i unuka onih koji rukama ostaviše prizor jednog vremena naše stvarne poviesti kakva doista bješe.
    Biseri su to koji blješte, i sjaje kao biseri na dnu rieke ili mora koji čekaju biti otkriveni i iznešeni na svietlo dana kako bi se njihovoj ljepoti i krasoti Božjeg djela mogli diviti oni kojima ta ljepota jeste namjenjena.
    Radovan Fred Loncar svojim kratkim filmskim zapisom jednog davnog vrimena zauviek ovjekovječi ljepotu Š.Briga ,Crkve, Ljudi okolo nje i grada podno Briga i brda koji kao surovi, goli kameni spavači svjedoče o jednom vremenu kad su ta brda bila prepuna stoke koja je danomice hranila se od drvlja i grmlja tih brda i tako ih držala stalno golim kršem, surovim , besplodnim širinama, duljinama i visinama koje su svojom gotovo avetinjskom golotinjom udesetrostručivala sav onaj nesretni spoj siromašnog hercegovačkog čovjeka, muškarca i žene s još ogoljenijom surovom kamenom pustoši koja je povećavala tu povezanost čovjeka i prirode u siromaštvu koje se gotovo natjecalo jedno s drugim koje će više udariti jedno drugoga kako bi se u toj simbiozi siromaštva i besperspektivnosti odmakli jedno od drugoga i potražili sreču na mnogim stranama svieta.
    Danas, godine Gospodnje 2019 ,ta ista ,nekoć golema i surova kamena pustoš ,ne vidi se od zelenila i brojnih divljih šuma , šikara i neprohodnih šuma obraslih svakojakim biljem koje više nikog ne zanima i ne očekuje u posjete ni čovjeka ni blaga koje če ga pasti.

    7
    3
    • Moze mali covjek itekako pomoci i pridonijeti, najlakse odmahnuti rukom i reci ma sta ja mogu promijeniti. Kad bi svatko mislio da moze pridonijeti i nesto promijeniti, upravo bi se ta promjena i dogodila, od najnizih, do najvisih slojeva.

      14
      2
  • Od “malog ” covjeka, pa do onog “najveceg” u drustvu i na planeti, svi smo odgovorni i svi mozemo doprinjeti da bude bolje i da se manje zagaduje i unistava planet.

    7
    2

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.