Široki Brijeg: Fratarska centrala bi mogla opet svijetliti, sljedeće godine započinje obnova

Mnogi koji od Klanca pođu širokobriješkom zaobilaznicom u pravcu Mostara, nakon dvjestotinjak metara s lijeve strane uz rijeku Lišticu ugledaju ostatke stare kamene građevine i željeznog postrojenja pa se upitaju što je tu nekada bilo i čemu je služilo? To područje očišćeno je od raznog raslinja pa je veoma dobro uočljivo. Radi o ostacima nekadašnje „fratarske centrale”, piše Večernji list BiH.

Kotač u razvoju Širokog

Malo je poznato da je Široki Brijeg bio osvijetljen prije mnogih europskih gradova. Zapravo, Hidrocentrala na rijeci Lištici u Širokom Brijegu, izgrađena od strane franjevaca u tridesetim godinama prošlog stoljeća, zbog čega je u narodu dobila naziv „fratarska centrala”, bila je još u to vrijeme kotač u razvoju Širokog Brijega a danas je nažalost neprepoznatljiva hrpa kamena i željeza. Prestala je s radom u veljači 1945. godine, kada je uništavano sve što je služilo narodu a posebice fratrima. U njenom sastavu je bila i mlinica u vlasništvu širokobriješkog franjevačkog samostana.

Prije nekoliko godina krenulo se sa radovima na i oko mlinice. Kako je tada najavljeno; prva faza je bilo čišćenje; 2. faza – zaštita od daljnjeg propadanja; 3. faza obnova. Također je bilo u planu, uz obnovu mlinice, i uređenje za spomen-mjesto za molitvu i sjećanje na žrtvu hercegovačkih franjevaca. Prva faza je odavno završena i ukazali su se ostaci nekadašnje „fratarske centrale”. Očistili (protresili) gotovo cijeli kanal u dužini od 150 metara. Očišćena je i mlinica pa se sada vide njezini ruševni zidovi te ona poprima svoje nekadašnje konture.

Nismo odustali od planirane obnove hidrocentrale. Trenutačno radimo na projektu restauracije i konzervacije objekta. Nije to baš tako jednostavan proces, naprotiv, iznimno je kompliciran. Prije svega, sam objekt je ispod same zaobilaznice što dodatno otežava obnovu. Nadam se da će sljedeće godine započeti radovi na obnovi ovog objekta, koji za nas franjevce i neprocjenjivu vrijednost“, rekao je širokobriješki gvardijan Tomislav Puljić.

Također, planira se ovaj prostor povezati sa šetalištem koje ide uz Brijeg prema crkvi, a kuda se nekada dovozio teret do mlinice. Kako će se to izvesti, stvar je struke.

Spomenimo još da je mlinica još od 1868. godine bila u pogonu i hranila ovaj kraj, a da je zahvaljujući hidrocentrali još 1934. godine u Širokom Brijegu bilo električne energije. Svi, od predstavnika političkih vlasti pa do onih crkvenih se slažu oko toga kako bi mlinicu i „fratarsku centralu” najbolje bilo vratiti u prvobitno stanje, kao spomenik kulture Širokog Brijega te bisera volje i domišljatosti hercegovačkih fratara.

Svjetlio se Brijeg još 1935.

Hidroelektrana je izgrađena na rijeci Lištici uz mlinicu iz 1868.godine blizu mjesta na kojem se rijeka Ugrovača ulijeva u Lišticu. Zgrada postrojenja „Fratarske centrale” široka je 6,85 m, duga 17.30 m, visoka 3 m. Elektrana se sastoji od dvije prostorije. Svojom kraćom stranom zgrada je naslonjena na mlinicu. Vanjski zidovi su izgrađeni od kamena. Bila je pokrivena crijepom. Uz postrojenje je postojala i staja za smještaj konja.

Turbina je iz St. Poltena poslana za Mostar 21. listopada, 1935.godine. Generator je proizvela tvrtka Ganz a električnu mrežu je razvio Solterer iz Sarajeva. Hidroelektrana je otvorena 2. ožujka, 1936,godine. Koštala je tadašnjih 290 tisuća dinara.

Korištena je za rasvjetljavanje i grijanje Crkve, samostana i gimnazije, za opskrbljivanje Brijega vodom pomoću električne crpke, za javnu rasvjetu u Širokom Brijegu i za jedan električni mlin u mlinici. Bila je jedna od prvih hidroelektrana u BiH.

(www.jabuka.tv)

3 komentara

  • Prije par godina neki je fratarsku mlinicu pokušao obnoviti a svatko zna da je fratarsko vkasništvo kao i ostale na rijeci Lištici .Nego dobio novac na račun toga a kako ?

  • Mislim da je centrala radila do 60 tih svitlilo je do Penovica kuca a mlinca je isto radila mlinari su bili Andrija Zovko – Bubic kasnije Ilija Zelenika ja san tamo mlija brasno

Komentiraj: