Šest omiljenih proizvoda bez kojih bismo uskoro mogli ostati

Ne prođe dan, a da ne pročitamo barem jednu priču o neodrživom pritisku koji vršimo na naše prirodne resurse. I dok mnogi uglavnom govore o nafti, pitkoj vodi i ugljenu, mogao bi vas iznenaditi podatak da bismo mogli ostati i bez još nekih stvari koje jako volimo. 

Naravno, sardine i tekila nisu nužne kao voda ili nafta, ali za neke od ovih proizvoda vremenom smo se poprilično vezali. Gizmodo je sastavio popis proizvoda kojim prijeti nestašica. Stoga, uživajte dok još možete.

Čokolada

Većina svjetskih zaliha kakaa dolazi iz Zapadne Afrike u kojima velik broj država tek treba zakonom zabraniti dječji rad, trgovinu ljudima i ropstvo, a u trenutku kada to učine, uzgoj i berba kakaovca postat će velik problem.

Svi volimo čokoladu, ali većina nas slaže se da izrabljivanje farmera čija dnevna plaća iznosi manje od pet kuna ipak nije praksa koju bismo smjeli tolerirati.

Stručnjaci tvrde kako bi u roku od 20 godina, čokolada mogla postati luksuz u cjenovnom rangu kavijara i preskupa za masovnu proizvodnju.

Sardine

Ako niste ljubitelji konzervirane ribe, ova vas vijest vjerojatno neće pogoditi, ali nestašica je odmah iza ugla, a sardinu mnogi itekako vole. Naime, samo prošlog mjeseca, ribarice u zapadnoj Kanadi vratile su se bez ulova, a stručnjaci tvrde da bismo u sljedećih nekoliko desetljeća mogli imati mora u kojima nema sardina.

Njihov broj ne pada samo zbog lova već i zbog nestabilne temperature mora koja postepeno pada još od ranih devedesetih. Isto tako, sardine u kojima danas uživamo nastale su od jajašaca riba starih više od deset godina.

Tekila

Još 2007. berba plave agave, od koje tekila nastaje, u Meksiku je već bila slabašna. Čak 20 posto usjeva uništili su nametnici, a i farmeri se sve rjeđe odlučuju za sadnju agave i okreću kukuruzu.

No, veliki proizvođači počeli su skladištiti zalihe i jednom kad nestašica ozbiljno pogodi tržište, zlatna tekućina pretvorit će se u tekuće zlato.  Naravno, kad potražnja poraste i farmeri će se vratiti agavi, ali da bi biljka agave proizvela potrebnu fruktozu, valja pričekati 12 godina.

Vino

Prošle godine, OIV, međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino obavijestila je javnost da će proizvodnja vina dosegnuti najnižu razinu otkad se vodi evidencija (1975.). Najteže će biti pogođeni vinari u Argentine gdje će jesenska proizvodnja pasti za 24%, a ovaj će se pad osjetiti i u Francuskoj i Italiji.

Pad proizvodnje podići će cijenu, a s obzirom da globalna žeđ za vinom iz godine u godinu raste (posebno u razvijenim zemljama), morat ćemo posegnuti u zalihe, predviđa vođa organizacije Federico Castelluci.

Kozji sir

S padom proizvodnje i rastom potražnje došlo je do straha da će u narednim mjesecima doći do poskupljenja kozjeg sira.

George Paul, jedan od direktora kompanije Bradbury & Son koja je vodeći uvoznik kozjeg sira u Britaniji, tvrdi da popularnost ovog proizvoda raste već godinama.

“Ovo će utjecati na cijenu, ali još više na raspoložive zalihe. Već imamo manjak u odnosu na trenutnu potražnju. Kina je iznenada postala zainteresirana za ovaj proizvod, a trgovci će, ili morati platiti više, ili im prijeti nestašica. U oba smo slučaja u teškoj situaciji”, objašnjava Paul.

Slanina

Britansko udruženje uzgajivača svinja objavilo je da postoji trend smanjivanja broja svinja u cijeloj Europskoj uniji. Pad svinjogojstva je direktan rezultat visokih cijena stočne hrane do kojih je došlo uslijed prošlogodišnje suše koja je uništila usjeve kukuruza i soje. Suše su najviše pogodile usjeve u Sjevernoj Americi i Rusiji koje su služile kao hrana za svinje diljem svijeta.

Udruženje uzgajivača predviđa pad ukupnog broja zaklanih grla za 10 posto što bi moglo rezultirati dvostruko višim cijenama svinjetine na tržištu.

To ne znači da će slanine nestati, ali mogla bi postati preskup zalogaj za prosječni džep. (Index.hr) 

(www.jabuka.tv)