Normalno je i očekivano da se mozak mijenja tijekom vremena, ali postoji mnogo stvari koje možemo učiniti kako bismo ga održali što zdravijim i smanjili rizik od neurodegenerativnih stanja poput Alzheimerove ili Parkinsonove bolesti.
Uz ostale osnovne zdrave navike kao što su redovita tjelovježba, isprobavanje/učenje novih stvari i davanje prioriteta spavanju, jedan od najboljih načina za smanjenje rizika od takvih stanja je da se usredotočite na prehranu.
Kao i svaki dobro podmazan stroj, mozak zahtijeva odgovarajuće gorivo, odnosno hranjive tvari, za optimalan rad, kaže dijetetičar Jonathan Purtell.
Za Real Simple napominje da mozak radi 24 sata bez odmora. Osim što regulira kognitivne funkcije (poput pamćenja i učenja), zadužen je za bitne procese kao što su disanje, kretanje i kontrola temperature. Pravilna prehrana podržat će ove funkcije, a u konačnici i cjelokupno zdravlje.
Prehrana zdrava za mozak općenito uključuje konzumaciju svježe, cjelovite hrane, poput voća, povrća, cjelovitih žitarica i nemasnih proteina. Ova hrana sadrži ključne hranjive tvari za zdravlje mozga, uključujući omega-3 masne kiseline, antioksidanse i vitamine A, C i K, pojašnjava liječnica Casey Kelley.
Vaš će vam mozak biti zahvalan ako ograničite prerađenu hranu, koja je bogata zasićenim masnoćama, transmastima i dodanom soli i šećerom. Umjesto njih, birajte hranu koja, prema medicinskim stručnjacima, doprinosi zdravlju mozga.
Lisnato povrće
Povrće poput kelja, špinata i brokule neophodno je za održavanje mozga u top formi, ističe dr. Kelley.
To je zato što ono sadrži važne hranjive tvari. Primjerice, vitamin A pomaže neuronima regulirati učenje i pamćenje. Vitamini C i K mogu se pohvaliti antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Dugotrajni oksidativni stres i upala mogu potaknuti razvoj različitih neuroloških stanja, uključujući depresiju, tjeskobu, Alzheimerovu bolest i Parkinsonovu bolest, kaže Purtell.
Bobičasto voće
Bobičasto voće vrvi flavonoidima, vrstom antioksidansa koji voću i povrću daje boju, kaže dr. Kelley.
Ali osim što daju boju, flavonoidi pomažu u poboljšanju pamćenja, dodaje ona.
Prema znanstvenom članku iz 2019. objavljenom u časopisu Frontiers in Aging Neuroscience, flavonoidi podržavaju komunikaciju između živčanih stanica (a time i kognitivnih funkcija) potiskivanjem staničnih reakcija koje bi im inače smetale. Osim toga, kao antioksidansi, flavonoidi štite živčane stanice od oksidativnog stresa.
Orašasti plodovi
Ako niste ludi za orašastim plodovima, njihove impresivne prednosti za mozak mogle bi vas natjerati da promijenite mišljenje. Orašasti plodovi nude omega-3 masne kiseline, “dobre” masti koje pomažu u održavanju strukturnog integriteta vašeg mozga. Također su potrebne za pravilan protok krvi, osiguravajući da vaš mozak prima dovoljno kisika za funkcioniranje. Orašasti plodovi sadrže i vitamin E, cink i selen, koji imaju antioksidativna svojstva.
Američka udruga za srce preporučuje jedenje šake orašastih plodova ili dvije žlice maslaca od orašastih plodova najmanje četiri puta tjedno.
Masna riba
Poput orašastih plodova, masna riba bogata je omega-3 masnim kiselinama. Ove masti pomažu u smanjenju razine beta-amiloida (vrste proteina) u krvi. Visoke razine beta-amiloida povezane su s demencijom i Alzheimerovom bolešću, napominje dr. Kelley te savjetuje da masnu ribu konzumirate barem dva puta tjedno.
Tamna čokolada
Slatka poslastica bogata je flavonoidima, koji pomažu u održavanju zdravlja mozga jačajući funkciju (i regeneraciju) živčanih stanica, prema znanstvenom pregledu iz 2017. objavljenom u Frontiers in Nutritionu. Oni su također uključeni u stanične reakcije koje štite navedene živčane stanice od oštećenja. Štoviše, flavonoidi smanjuju rizik od srčanih bolesti, učinkovito podržavajući zdrav protok krvi u mozgu, napominje Purtell.
Zahvaljujući ovim blagodatima za mozak, dnevna doza čokolade će pomoći. Prema Purtellu, preporučeno je dnevno pojesti kockicu tamne čokolade s najmanje 70 posto kakaa.
Provjerite samo koliko sadrži dodanog šećera. Visok unos prerađenog šećera može dovesti do oksidativnog stresa, ali čokolada s većim postotkom kakaa obično ima manje šećera, objašnjava Purtell, prenosi Index.
Čaj
Zahvaljujući bogatom sadržaju antioksidansa, neki čajevi, poput zelenog i crnog, osobito su korisni za zdravlje mozga. Osim toga, čaj sadrži L-teanin, aminokiselinu za koju se pokazalo da povećava koncentraciju i budnost.
Ispijanje šalice čaja dnevno je izvrstan način da se opskrbite hranjivim tvarima za jačanje mozga.
(www.jabuka.tv)
