Šešelj već odslužio dobivenu kaznu

Vojislav Šešelj, čelnik srpskih radikala, osuđen je na 10 godina zatvora, ali kaznu je već odslužio jer mu je u nju uračunato vrijeme provedeno u haaškom zatvoru. Šešelj je proglašen krivim za progone, raseljavanje, deportacije i druga nehumana djela vezana uz iseljavanje Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci.

Presuda je danas izrečena po žalbi haškog tužiteljstva na prvostupanjsku presudu Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) kojom je 31. ožujka 2016. oslobođen odgovornosti za progon i druge zločine počinjene na području Hrvatski, BiH i protiv vojvođanskih Hrvata početkom 1990-ih.

Na području Hrvatske i BiH dogodili su se sustavni i rašireni zločini i prvostupanjsko vijeće pogriješilo je kad je donijelo suprotan zaključak, utvrdio je u srijedu u Haagu nasljednik Haškog suda, tzv. Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) u pravomoćnoj presudi vođi srpskih radikala Vojislavu Šešelju.

Šešelj je bio nepravomoćno oslobođen svih optužbi za ratne zločina prije dvije godine i haško se tužiteljstvo žalilo na tu presudu.

Haško je tužiteljstvo zatražilo poništenje oslobađajuće presude zbog krupnih propusta prvostupanjskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) koje je, prema žalbi tužitelja, unatoč obilju dokaza u presudi donijelo “zapanjujući zaključak” da nije bilo sustavnog i raširenoga napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, da nije bilo udruženoga zločinačkoga pothvata kao ni Šešeljeve odgovornosti za progon, ubojstva i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata.

Tužiteljstvo smatra dokazanim da je Šešelj zločinačkom pothvatu, predvođenom srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, značajno pridonio huškačkim govorima i slanjem dobrovoljaca te je tako poticao na zločine te stoga traži da se Šešelja osudi na 28 godina zatvora ili da se naloži ponavljanje suđenja.

Raspravno vijeće ICTY-ja većinom glasova oslobodilo je 31. ožujka 2016. Šešelja po svim točkama optužnice, zaključivši da je plan stvaranja Velike Srbije bio politički projekt, a ne kazneno djelo.

Nije odgovoran za slanje dobrovoljaca

Vijeće je također tada zaključilo da nema dokaza o kaznenoj odgovornosti Šešelja za slanje dobrovoljaca jer nije dokazano da je to činjeno u zločinačke svrhe nego je moguće da je slanje dobrovoljaca bilo namijenjeno zaštiti Srba. Vijeće je zaključilo i da “propaganda nacionalističke ideologije” nije sama po sebi zločin.

Za Šešeljeve huškačke govore Vijeće je ocijenilo da su služili za podizanje morala vojnicima na terenu a oni koji jesu bili huškački – nisu rezultirali progonom. Raspravno vijeće je većinom glasova zaključilo i da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s Miloševićem jer je cilj dogovora srpskih dužnosnika bio obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjenje zločina.

Oslobodili ga prije dvije godine

Šešelj je nepravomoćno oslobođen svih optužbi za ratne zločina prije dvije godine i haško se tužiteljstvo žalilo na tu presudu.

Haško je tužiteljstvo zatražilo poništenje oslobađajuće presude zbog krupnih propusta prvostupanjskog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) koje je, prema žalbi tužitelja, unatoč obilju dokaza u presudi donijelo “zapanjujući zaključak” da nije bilo sustavnog i raširenog napada na nesrpsko stanovništvo u Hrvatskoj i BiH, da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata kao ni Šešeljeve odgovornosti za progon, ubojstva i druge ratne zločine u Hrvatskoj i BiH i protiv vojvođanskih Hrvata.

Tužiteljstvo smatra dokazanim da je Šešelj zločinačkom pothvatu, prevođenom srbijanskim predsjednikom Slobodanom Miloševićem, značajno pridonio huškačkim govorima i slanjem dobrovoljaca te je tako poticao na zločine te stoga traži da se Šešelja osudi na 28 godina zatvora ili da se naloži ponavljanje suđenja.

Raspravno vijeće ICTY-ja većinom glasova oslobodilo je 31. ožujka 2016. Šešelja po svim točkama optužnice, zaključivši da je plan stvaranja Velike Srbije bio politički projekt, a ne kazneno djelo. Vijeće je također tada zaključilo da nema dokaza o kaznenoj odgovornosti Šešelja za slanje dobrovoljaca jer nije dokazano da je to činjeno u zločinačke svrhe nego je moguće da je slanje dobrovoljaca bilo namijenjeno zaštiti Srba. Vijeće je također zaključilo da “propaganda nacionalističke ideologije” nije sama po sebi zločin.

Za Šešeljeve huškačke govore Vijeće je ocijenilo da su služili za podizanje morala vojnicima na terenu a oni koji jesu bili huškački – nisu rezultirali progonom. Raspravno vijeće je većinom glasova zaključilo i da nije bilo udruženog zločinačkog pothvata na čelu s Miloševićem jer je cilj dogovora srpskih dužnosnika bio obrana Srba i očuvanje Jugoslavije, a ne počinjenje zločina.

Šešelj nije bio nazočan izricanju presude.

(Hina)

2 komentara

Komentiraj: