Znanstvenici su ponudili bolji uvid u ključnu ulogu sna za zdravlje mozga utvrdivši da u dobi od 2,4 godine dolazi do nagle tranzicije primarne uloge sna koji umjesto u izgradnji mozga igra ključnu ulogu u njegovu održavanju i popravku oštećenja.
Znanstvenici su objavili da su proveli statističke analize podataka iz više iz 60 studija o spavanju te su proučavali trajanje sna, trajanje REM faze sna, veličinu mozga i tijela i izradili su matematički model koji pokazuje kako se san mijenja tijekom razvoja.
Postoje dvije vrste sna od kojih je svaki povezan s određenim moždanim valovima i aktivnostima neurona.
REM faza u kojoj dolazi do brzih pokreta očiju uz zatvorene vjeđe označava duboki san sa snovima. Faza sna u kojoj nema brzih pokreta očiju uvelike je bez snova.
Tijekom REM faze sna mozak stvara nove neuronske veze izgradnjom i jačanjem sinapsi – spojnica između živčanih stanica ili neurona što im omogućava da komuniciraju, učvršćuju znanja i konsolidiraju sjećanja.
Tijekom ne-REM faze sna mozak popravlja manja dnevna neuronska oštećenja koja se događaju na genima i proteinima u stanicama te uklanja nusproizvode koji se nakupljaju.
U dobi od oko 2,4 godine primarna funkcija sna mijenja se od izgradnje i razgradnje veza tijekom REM faze sna prema popravcima oštećenja tijekom obje faze sna.
Bilo je iznenađujuće što je ta transformacija bila tako nagla poput prekidača, kaže Van Savage, profesor s UCLA i voditelj istraživanja čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science Advances.
REM faza sna smanjuje se s godinama.
Novorođenčad koja spava oko 16 sati dnevno provodi u toj fazi 50 posto vremena, no nagli pad događa se u dobi od 2,4 godine i pada na oko 25 posto do desete godine života te na 10 do 15 posto oko 50. godine života.
San je neophodan za sve životinjske vrste i gotovo sveprisutan kao i prehrana i disanje, kaže Van Savage. Rekao bih da je to stup ljudskog zdravlja, javila je Hina.
(www.jabuka.tv)
