Pobuna u HBŽ-u: Građani pokreću peticiju i traže hitnu obustavu gradnje energetskih postrojenja

Građanske inicijative i udruge s područja Livna, Tomislavgrada i Kupresa pokreću peticiju kojom od vlasti Hercegbosanske županije traže petogodišnji moratorij na izdavanje dozvola za gradnju novih energetskih postrojenja.

Potpisivanje peticije bit će organizirano u Livnu i Tomislavgradu od 4. do 31. kolovoza, dok će točne lokacije biti naknadno objavljene nakon prijave okupljanja Ministarstvu unutarnjih poslova HBŽ-a.

Organizatori peticijom traže zaustavljanje svih aktivnosti povezanih s izdavanjem dozvola na općinskoj i županijskoj razini, kao i pripremnih radnji za gradnju novih energetskih postrojenja.

Moratorij bi, prema njihovu zahtjevu, trajao dok se ne okončaju sudski sporovi, definiraju vrijedna prirodna područja te izrade elaborati zaštite izvorišta i vodocrpilišta.

Traže kvalitetnije prostorno planiranje

Ivan Prljević iz KODD-a izjavio je za Fenu kako je petogodišnji moratorij potreban jer se, prema njegovim riječima, u projekte obnovljivih izvora energije ušlo bez dovoljno informacija, kvalitetnog prostornog planiranja i procjene kumulativnog utjecaja velikog broja energetskih postrojenja na okoliš.

Trenutno je situacija prilično kaotična. Tih pet godina trebalo bi iskoristiti da se poboljšaju prostorni planovi, okončaju sudski postupci, urede zakoni i podzakonski akti te pronađe način da se prirodni resursi koriste na dobrobit zajednice, a ne za ekstremno velike profite uskog kruga ljudi, rekao je Prljević.

Organizatori upozoravaju na, kako navode, višegodišnju devastaciju prostora uslijed gradnje vjetroelektrana, solarnih elektrana i drugih industrijskih projekata. Posebno izdvajaju područja Tušnice, Jelovače, Ivovika, Šujice, Livanjskog polja i Kupreške visoravni.

Uz moratorij, traže i izradu strategije dodjele koncesija s jasno određenim kapacitetima te okolišnim i prostornim kriterijima. Među zahtjevima su i izmjene prostornih planova za projekte na osjetljivim lokacijama, uspostava neovisnog građanskog nadzora tijekom gradnje i rada postrojenja te praćenje obvezne sanacije terena nakon isteka koncesija.

Različiti uvjeti za građanske inicijative

Prljević je upozorio i na, kako tvrdi, neusklađenost propisa. Kao primjer naveo je da je u Livnu za građansku inicijativu dovoljno prikupiti 500 potpisa, dok bi u Tomislavgradu za razmatranje peticije na Općinskom vijeću trebalo prikupiti oko 4.200 potpisa.

Jedan od zahtjeva odnosi se i na koncesijske naknade. Organizatori smatraju neprihvatljivim model prema kojem je Vlada HBŽ-a predvidjela raspon naknada od dva do deset posto te traže da minimalna naknada za projekte obnovljivih izvora energije iznosi 15 posto.

Razlika za županijski i općinske proračune mjerila bi se milijunima maraka godišnje. Tim novcem ovaj bi se kraj mogao ozbiljno razvijati, od demografskih mjera i povratka do obrazovanja i razvojnih projekata, kazao je Prljević.

Upozoravaju na nedostupnost dokumentacije

Udruge upozoravaju i na nedovoljnu dostupnost dokumentacije o koncesijama te tvrde da građani nisu pravodobno uključeni u procese odlučivanja.

Javnost je morala znati sve. Javna uprava nema pravo sakriti nikakvu informaciju od javnosti, poručio je Prljević, dodajući kako su, prema njegovu mišljenju, u tom procesu zakazale sve razine vlasti, posebno lokalne zajednice koje su najbliže građanima.

Peticiju podupiru građanske inicijative „Zaštitimo izvore Mandeka“ i „Spasimo naš kraj“, Udruga „Dinarica“, Centar za građansku suradnju Livno, zborovi građana više mjesnih zajednica, udruge s područja Buškog blata, Kupresa i Tomislavgrada te nekoliko planinarskih, lovačkih i zavičajnih organizacija.