Šamar se u bh. zakonima tretira kao i nepropisno parkiranje

Da bi žrtva napustila nasilnika, najvažnija je podrška okoline. Najprije od najbližih članova obitelji, a zatim radne i šire okoline. To je jedini put da se onaj tko trpi nasilje osmjeli napustiti nasilnika. Ovo je savjet Gordane B. (48) iz Banje Luke, koja je u Sigurnu kuću u ovom gradu smještena prije dvije godine s teškim tjelesnim ozljedama, prijelomima gornjih ekstremiteta, te dvoje maloljetne djece.

Povećanje kazne

Njen suprug je kažnjen novčano, a izvjesno vrijeme zabranjen mu je i pristup obitelji. Nakon šest mjeseci boravka u Sigurnoj kući, Gordana je iznajmila stan, a zatim se razvela. Posljednju epizodu nasilja, koja je mogla biti kobna, prekinula je njena susjeda, kada je pozvala policiju u pomoć, jer je smatrala da je to njena građanska dužnost.

I pored izmjena kaznenih zakona te unapređenja sustava pomoći žrtvama nasilja, u 2012. godini u BiH je povećan broj ubojstava bračnih partnera ili članova obitelji. U samo četiri dana u prosincu protekle godine čak sedam osoba je ubijeno od ruke supružnika ili najbližih srodnika!

Ministrica pravde RS Gorana Zlatković kaže da će izmjenama i dopunama Kaznenog zakona RS, koji je entitetska vlada utvrdila krajem 2012., dosadašnja kazna od minimalno pet godina zatvora biti zamijenjena desetogodišnjom za nasilnika koji usmrti žrtvu.

Ovo je već treća izmjena Kaznenog zakona u RS, napominje za “Dnevni avaz” Lana Jajčević, pravnica i koordinatorica NVO “Udružene žene” u Banjoj Luci, napominjući da se i dalje šamar tretira kao prekršaj, a ne kazneno djelo.

„Šamar nikada nije prekršaj, obrana nije tučnjava i svako nasilje u obitelj je teško kazneno djelo. U praksi, nažalost, nije tako. Zbog toga imamo situacije da se šamar tretira kao i nepropisno parkiranje, odnosno prekršaj, a tek ubojstvo je kazneno djelo“, tvrdi Jajčević.

No, kada se dogodi ubojstvo, navodi Jajčević, već je kasno i to samo potvrđuje da je društvo zakazalo institucionalno.

Neefikasan, spor i nesenzibilan rad institucija sustava, financijska ovisnost o partneru, zajednička imovina ili dugovanja, ali i stigmatizacija sredine, neki su od razloga zbog kojih “tolerancija” žrtve traje godinama.

U primitivnijim sredinama zabilježen je i najmanji broj prijava nasilja u obitelji, dok su podaci o tragičnim ishodima u obiteljima potpuno suprotni tome.

Sramota prijaviti

Prema istraživanju srbijanskog Viktimološkog društva, 50,1 posto ispitanica zna za slučajeve nasilja u drugim obiteljima. Što se tiče razloga koji se navode za neprijavljivanje nasilja policiji, 37 posto navodi kao razlog da posljednji napad nije bio toliko ozbiljan, a čak 35,6 posto izjavilo je da ih je bilo sramota.

Posljedice su višestruko tragične. Čak 73 posto muškaraca nasilnika kao djeca su bili zlostavljani, a većina ispitane djece detaljno može opisati brojne epizode nasilnog ponašanja svojih roditelja, koji nisu bili ni svjesni prisutnosti djece.

I Fondacija “Cure” krajem protekle godine započela je još jednu u nizu akcija posvećenih borbi protiv nasilja. Od šest osoba, dvije su žrtve nasilja u obitelji, pokazuju njihova istraživanja, dok je u BiH 69 posto mladih doživjelo neku vrstu nasilnog ponašanja u vezi, a 36 posto mladih u našoj zemlji smatra da je najbolje držati se po strani i ne miješati u tuđe odnose, ma koliko nasilje bilo vidljivo.

„Značajan problem je kada su običaji i društvene norme nešto čega se prije zakona pridržavamo. Još imamo jake stigme i pogrešna uvjerenja i potvrđujemo da smo društvo s visokom stopom primitivnih obrazaca. U posljednjih 20 godina posebno smo “otupjeli” na ljudsku bol i patnju i mnogo lošeg možemo gledati, a da ne vidimo“, kaže za “Dnevni avaz” Sonja Stančić, psiholog.

Sudski vještak i psiholog Aleksandar Milić u izjavi za naš list ističe važnim da se nasilje u obitelji promatra kao problem od šireg društvenog značaja, a ne kao osobna stvar.

„Većina nasilnika koji su ubili kazala mi je da nije imala namjeru usmrtiti svog partnera. Dosta ih je nakon spoznaje zločina počinilo samoubojstvo ili više puta pokušalo to učiniti. To znači da su ubili u afektu. No, i afektivnim stanjima prethodi anksioznost, nervoza, agresivnost i treba ih prepoznati, potražiti pomoć stručnjaka i spriječiti“, podcrtava Milić.

Među ostalim uzrocima ubojstava bračnih drugova su i ljubomora, alkoholizam, imovina, ali svakog nasilnika karakterizira isto“, nesklad ličnosti.

Značajna uloga medija

Sociolog Ivan Šijaković tvrdi da mediji igraju značajnu ulogu u načinu na koji će pristupiti tragediji i problemu, pa je svaka mistifikacija, poput ocjene “da je okolina u šoku nad obiteljskom tragedijom”, pogrešna.

„Jer, ubojstva bračnog partnera nikada se ne događaju iznenada, a svaka devijacija tiče se svih nas“, napominje Šijaković.

Američki primjer

U New Yorku je 24-godišnja žena odlučila objaviti fotografiju na kojoj se vide teške ozljede na njenom licu koje joj je nanio bivši dečko i otac njenog sina. Ova mlada majka nije željela da se njeno ime spominje u medijima, ali je pristala da fotografija ozljeda njenog lica bude apel drugim žrtvama obiteljskog nasilja. (Dnevni avaz)

Crna bh. statistika u 2012. godini

Bijeljina – 28. prosinac – Dragan Đokić (56) hicima iz automatske puške ubio snahu Maru Đokić (60), bratića Dražena Đokića (39) i njegovu suprugu Miru (36) te u nogu ranio njihovog trinaestogodišnjeg sina, nakon čega je pokušao izvršiti samoubojstvo

Gračanica – 28. prosinac – Mustafa Hrvić (43) nožem ubio suprugu Mirsadu Hrvić (30) i njenog brata Mersudina Okića (21) te teško ozlijedio Hasana Borovčevića (48)

Mostar – 25. prosinac – Arnela Pajević-Lavić (33) nožem ubila supruga Zahida Lavića (46), s kojim je imala četvero djece

Pale – 24. prosinac – Milomir Janković (58) ubio suprugu Nadu Janković (55) u koju je na ulici ispalio četiri hica iz pištolja

Ribnik – 1. rujan – Savan Simić (60) ubio suprugu Jelu Simić (51) i zakopao je pored štale

Bihać – 2. kolovoz – Muharem Keškić (62) ubio suprugu Hanku, s kojom je imao osmero djece, i kuma Ibragu Keškića (51)

Laktaši – 20. svibanj – Saša Vujnić (29) ubio suprugu Draganu (27) ispred jednog od lokala u Romanovcima kod Laktaša. Nakon ubojstva supruge, Vujnić se ubio. Iza njih je ostalo dvoje maloljetne djece

Prijedor – 15. travnja – Darko Repac (28) ubio bivšu djevojku Ernestinu Jujić (33) iz Prijedora, s kojom je imao dvomjesečnu bebu

(www.jabuka.tv)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.