Sadnja jagoda: Naučite kada i kako se sade jagode

Jagode su voće koje nas prvo razveseli tijekom proljeća. To je višegodišnja zeljasta biljka koja priprada porodici ruža (Rosaceae).

Postoje divlje jagode i mnogobrojne kultivirane sorte koje mogu biti jednorodne i stalnorađajuće. Plodovi jagode su pravo osvježenje nakon zime. Boja ploda je najčešće crvena u mnogobrojnim nijasama, a danas su selekcionirane i sorte sa bijelim i žutim plodovima.

Plod jagode poboljšava krvnu sliku, koristi se protiv skleroze krvnih žila, sprečava zgrušanje krvi, pomažu u odstranjivanju štetnih tvari iz organizma. Uz odgovarajuću njegu sadnice, jagode obilno rađaju i daju plodove sa odgovarajućom količinom šećera, odlične obojenosti i oblika, piše Agroklub.com

Plod jagode sadrži karoten, jabučnu i limunsku kiselinu, šećer, mnogobrojne minerale (fosfor, željezo, mangan i kalcij) i vitamine. Jagoda pozitivno djeluje na probavni sustav i normalizira metabolizam.

Sadnja jagode tijekom proljeća

Jagode se mogu saditi tijekom cijele godine. Tome doprinosi i lako vegetativno razmnožavanje. Biljke jagode stvaraju veliki broj stolona na kome se razvijaju nove biljke – vriježe. Vrijeme sadnje jagode ovisi o klimatskim i vremenskim uvjetima, od izbora i nabave sadnog materijala, pripreme zemljišta, kao i od načina uzgoja.

O vremenu sadnje zavisi i kvantiteta i kvaliteta rodnosti jagode. Vrijeme sadnje jagode u proljeće ovisi o klimatskim karakteristikama područja i odabranog načina sadnje, ali je najbolje pravilo – što ranije to bolje. Biološka nula za jagodu počinje na temperaturama ispod 7ºC i u roku od 25 do 30 dana jagoda završava period fiziološkog mirovanja i počinje normalan vegetativni i reproduktivni ciklus. Izborom odgovarajućeg načina sadnje jagode u proljeće, načina obrade tla i izbora sortimenta, možete ostvariti odlične rezultate. Sadnja jagode u proljeće traje od marta kada prođe opasnost od niskih temperatura i mraza. Zasad jagode traje do četiri godine, nakon čega je potrebno da se zasnuje novi zasad.

Kako pripremiti tlo?

Jagoda je biljka koja korijen razvija plitko i zato je prije sadnje jagode potrebno dobro pripremiti tlo. Jagoda nije izbirljiva biljka, ali je potrebno ispuniti neke uvjete za njen uspješan uzgoj. Ne preproučuje se saditi na mjesto gdje su ranije već bile jagode zbog akumulacije uzročnika oboljenja i štetočina i zbog toga što same jagode iscrpljuju tlo. Najbolji predusjevi za jagode su pašnjaci, žitarice, mahunarke (pasulj, grašak, grahorica), od povrća dinja i lubenica. Loši predusjevi za jagodu su: jagoda, krumpir, rajčica, repa, odnosno sve kulture koje dovode do akumulacije nematoda i drugih štetočina korijena i uzročnika oboljenja korijena.

Za dobar urod jagode, potrebano je osigurati rahlo tlo na dobro osvijetljenim položajima. Jagoda ne podnosi teška, hladna i vlažna zemljišta sa visokom razinom podzemne vode. Na takvim terenima je najbolje jagode uzgajati na visokim gredicama. Gredice za sadnju je potrebno obogatiti dodavanjem komposta i dobro pripremiti. Jagode se idealno uzgajaju na jugozapadnim blagim padinama. Tlo treba da je dobre strukture i odmorno, treba da je rahlo, dovoljno vlažno – 70 do 80% vlage tokom vegetacije, blago kisele pH reakcije 5,5 do 6,5.

Tlo prije sadnje treba urediti, izravnati, ako je potrebno napraviti gredice te izvršiti gnojenje. Prije nego što se posade jagode poželjno je izvrši dezinfekcija tla sa otopinom kreča bakar sulfata (500g/50g/10l vode). Za 1m² utroši se 1l otopine. Može se izvršiti i dezinfekcija korijena jagode prije sadnje tako što se korijen jagode potapa u smjesu goveđe balege, ilovače i vode u odnosu 1:1:1.

Postoji nekoliko načina uzgoja jagode

Jagode se mogu uzgajati i na balkonu u saksijama, u vertikalnim gredicama od starih paleta, u buradima, plastičnim olucima, kantama. One su idealna voćna vrsta jer zauzimaju mali prostor, a za amatere je najbolje uzgajati stalnorađajuće sorte i tako sa male površine osigurati cijelo ljeto jagode u svojoj prehrani.

Na otvorenom mogu uzgajati jagode na foliji. Prednosti uzgoja na foliji su ubrzano sazrijevanje zbog akumulacije topline, manje rada oko uklanjanja korova, čistiji plodovi, lakše čišćenje zasada i uklanjanje stolona. Istu ulogu ima i malč od slame, samo što je kompliciranija borba protiv puževa.

Veoma je pogodno jagode uzgajiti i u mini tunelima. Jagode zaštićene u mini tunelim daju ranije plodove, a i cvjetovi su zaštićeni od proljetnih mrazeva. Tijekom cvjetanja prvi cvjetovi, koji daju i najveće plodove, mogu biti uništeni pri temperaturi od -2ºC.

Jagode se mogu saditi u jednom ili više redova. Za male okućnice su se najbolje pokazale gredice sa dvoredom gdje se sadnice sade u cik cak formi. Razmak između redova na gredici je 30 cm, a razmak u redu 20 do 30 cm. Dok je razmak između biljaka dvije susjedne gredice 60 do 70 cm. Razmak zavisi od kvaliteta tla, izbora sortimenta i načina gajenja. Nakon sadnje treba izvršiti zalijevanje.

Prilikom sadnje veliku pažnju treba obratiti na korijen, njegovu dužinu, dubinu sadnje. Najvažnije je da se prilikom sadnje ostvari dobar kontakt između korijena i zemlje i da se jagode posade na odgovarajuću dubinu. Vriježe koje su posađene preduboko, preplitko ili sa zračnim džepovima će propasti ili se teško i dugo oporavljaju, a podložni su i bolestima. Dužina korijena je osam do 10 cm i najbolje je sadnu izvršiti namjenskom sadiljkom. Sadnice jagode trebaju biti dobro razvijene sa korijenom, bez naznaka bolesti ili oštećenja od štetočina. Prije sadnje, sadnice se drže 2-3 dana na hladnom.

Jagode zahtijevaju opskrbljenost vodom

Dobar urod jagode ovisi o dobroj opskrbljenosti vodom. Često zalijevanje u malim dozama može biti idealno za razvoj bolesti. Najbolje vrijeme za zalijevanje jagoda je jutro.Temperatura vode prilikom zalijevanja treba biti najmanje 16ºC.

Dobri susjedi za jagode su bijeli luk, koji jagode štiti od štetočina i uzročnika oboljenja i kopar, koji poboljšava okus plodova jagode.

8 razloga zbog kojih bi trebali jesti jagode

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: