Aleksandar Vučić i Viktor Orban nisu se odrekli Vladimira Putina zbog njegovog imidža snagatora, a i srpski predsjednik i mađarski premijer žele ostaviti dojam kao da jesu, piše ugledni New York Times.
I jedan i drugi, uoči izbora ovog vikenda, birače su pokušali održati sretnima okrenuvši se prema Rusiji kao pouzdanom izvoru energenata, piše ugledni NYT.
U velikoj reportaži o podršci Putinu i Rusiji u Srbiji nakon početka invazije na Ukrajinu, New York Times, osim političke povezanosti, srpsko-rusku bliskost objašnjavaju i prividnom zajedničkom prošlošću i usporedbama. O popularnosti Putina u Srbiji govori i mural posvećen ruskom predsjedniku, koji je početkom mjeseca, nakon početka rata u Ukrajini, osvanuo u Beogradu. Pokraj Putinove slike ćirilicom je napisano “brat”.
Ukrajinski veleposlanik u Srbiji Oleksandr Aleksandrovič saznao je koliko blagonaklono u Srbiji gledaju na Putina tijekom gostovanja na provladinoj Happy TV. Više od polovice trosatne emisije, u koju je Aleksandrovič došao govoriti o patnji u svojoj zemlji, bilo je posvećeno Putinu, a drugi gosti su bili proruski analitičari koji su ponavljali službenu retoriku Kremlja. Ljutit zbog emisije, ukrajinski veleposlanik se požalio producentu, a kao odgovor su mu poručili da to ne shvati ozbiljno, jer je Putin dobar za gledanost.
Osim što je Srbija politički okrenuta Rusiji, bliskost dviju zemalja i Putinova privlačnost Srbima, može se pojasniti i poviješću, ili barem mitološkom verzijom prošlosti, prema kojoj u Srbiji Rusiju vide kao bratsku slavensku i pravoslavnu državu te nepokolebljivog prijatelja i zaštitnika kroz stoljeća.
No, ta povezanost je možda najbolje objašnjena Putinovom ulogom zvijezde vodilje onim zemljama koje, unatoč zločinima iz prošlosti, sebe vide kao patnike, a ne agresore.
Odnosno u zemljama čija se politika i psiha vrte oko kultova žrtve njegovanih ogorčenjem Zapadom, piše novinar New York Timesa Andrew Higgins.
Navodi da je taj osjećaj žrtve duboko ukorijenjen u Srbiji te da zločine počinjene tijekom ratova 90-ih gledaju kao obrambeni odgovor na patnje koje su doživili Srbiji. Isto tako i Putin predstavlja svoju invaziju na Ukrajinu – kao samoobranu zbog navodnog “genocida” protiv Rusa u ukrajinskom Donbasu. Veliku ulogu u tome imalo je NATO-vo bombardiranje Jugoslavije 1999.
“Ruski svijet identičan je Velikoj Srbiji”
Proruske separatiste Putin vidio kao dio “Ruskog svijeta”.
Taj Putinov “ruski svijet” identičan je “Velikoj Srbiji” koju zazivaju srpski nacionalisti, kazao je novinar Boško Jakšić. Oba koncepta se “hrane djelomičnim pamćenjem povijesti nepravdi iz prošlosti i izbrisanog sjećanja vlastiti grijeha”.
Kao primjer predstavljanja Srbije kao žrtve, New York Times ističe Vučiću blizak tabloid Informer, koji je dva dana prije početka rata imao veliku naslovnicu: “Ukrajina napala Rusiju”. Netom nakon početka rata Informer je nastavio u istom tonu pa su se tako danima naslađivali patnjama Ukrajinaca i izbacivali naslove poput – “Putin gazi sve pred sobom. Ukrajina moli za milost! Ruska vojska nezaustavljivo napreduje”.
The front page this morning of one of Serbia’s most widely read regime tabloids: “Brits in never before seen panic: Putin sending the army to join Serbia and [BiH’s entity] RS”. Informer says: “Ukraine attacks Russia!”.
Vucic’s Serbia is a security crisis waiting to happen. pic.twitter.com/8KL5WflQaJ
— Jasmin Mujanović (@JasminMuj) February 22, 2022
Od tada su provladini srpski mediji, na zahtjev vlasti u Beogradu nakon oštrijih kritika Zapada, ublažili retoriku i zauzeli neutralniji stav, kazao je Zoran Gavrilović, šef nezavisne skupine za promatranje medija u Srbiji, Birodija.
Rusiju gotovo nikad ne kritiziraju, ali su smanjili napade na Ukrajinu, kazao je.
Ukrajinski veleposlanik u Srbiji Aleksandrovič kazao je da pozdravlja taj blaži ton, ali da Srbi i dalje teško mogu sagledati dalje od vlastite patnje zbog NATO-a 1999. godine.
Zbog traume koja se dogodila prije 23 godine, što god se loše dogodi u svijetu, oni smatraju da je krivac Amerika, kazao je Aleksandrovič.
Srbija nije uvela sankcije protiv Rusije i nije prekinula zračni promet između Moskve i Beograda, ali je bila jedna od 141 zemlje koje su glasale za osudu ruske invazije u UN-u. No, to izgleda nije pokvarilo prijateljske odnose dviju zemalja, jer je ruski šef diplomacije Sergej Lavrov u ponedjeljak predložio upravo Beograd kao jednu od prikladnih lokacija za održavanje mirovnih pregovora između Rusije i Ukrajine.
Događaju se tektonske promjene u svijetu, a mi ih pokušavamo prespavati, ocijenio je Vladimir Međak, potpredsjednik Europskog pokreta u Srbiji, skupine koja zagovara ulazak Srbije u EU.
Srbija nije toliko proruska nego više mrzi NATO, kazao je Međak i dodao da, umjesto da se okrene Europi, Srbija i dalje govori o događajima iz 90.-ih. To je beskonačna petlja. Zaglavili smo u razgovorima o istim stvarima, opet i opet.
“Samo je Njemačka priznala povijesne zločine”
New York Times naglašava da većina Srba i dalje ne priznaje da su počinjeni ratni zločini u Srebrenici ili da je progon etničkih Albanaca na Kosovu doveo do NATO-vog granatiranja. Na pitanje podržava li rusku invaziju na Ukrajinu, 25-godišnja Milica Zurić odgovorila im je protupitanjem.
Zašto se zapadni mediji fokusiraju na patnju Ukrajine kad vas nije bilo briga za srpsku bol koju su nanijeli borbeni zrakoplovi NATO-a 1999.? Nitko nije plakao zbog onoga što se događalo nama, kazala je.
Prošlog tjedna u Srbiji je obilježen početak NATO napada i tamošnji mediji su na naslovnicama stavljali snimke uništenih zgrada.
Ne možemo zaboraviti. Znamo što znači živjeti pod granatiranjem, imao je na naslovnici provladin tabloid Kurir. Tada se ispred američkog veleposlanstva okupila manja grupa prosvjednika koja se kasnije pridružila većem proruskom okupljanju na kojem su se vijorile ruske zastave i natpisi sa slovom “Z”, simbolom ruske invazije, prenoso Telegram.
Čelnik grupe koja je organizirala proruski prosvjed, Damjan Knežević, ustvrdio je da osjeća solidarnost s Rusijom “jer ju je Zapad prikazao kao agresora, kao što su napravili i Srbiji 90-ih”. Vjeruje, kazao je NYT-u, da je “Srbija tada bila najveća žrtva”.
Rusija ima dužnost zaštititi etničke manjine u Ukrajini kao što je Srbija imala u Bosni, Hrvatskoj i Kosovu, konstatirao je.
Lider oporbene konzervativne stranke Dveri, Boško Obradović, rekao je da žali zbog civilnih žrtvi u Ukrajini, ali da za njihovu sudbinu “veliku odgovornost snosi NATO”.
Predrag Marković, ravnatelj Instituta suvremene povijesti u Beogradu istaknuo je da povijest uvijek služi kao nacionalni temelj, ali ako je iskrivljena političkim agendama “uvijek nudi pogrešne lekcije”. Ističe da je u Europi svoje povijesne zločine u potpunosti priznala jedino Njemačka nakon Drugog svjetskog rata.
Svi drugi imaju priču da su žrtve, zaključio je.
(www.jabuka.tv)
