Pupovac: “Nije bilo dana da ustaše nisu ubijale, pljačkale, palile i silovale”

U Srbu je u ponedjeljak obilježena 85. godišnjica ustanka naroda Hrvatske, a predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac poručio je kako su tamošnji Srbi ustali zbog državnog terora NDH te da je njihov otpor bio legitiman.

Polaganjem vijenaca, prigodnim govorima i kulturno-umjetničkim programom odana je počast jednom od prvih organiziranih antifašističkih ustanaka na području Hrvatske.

Predsjednik SDSS-a Milorad Pupovac kazao je kako su pojedinačne, skupne i masovne likvidacije Srba, a potom Židova, Roma i hrvatskih antifašista, počele već 10. travnja 1941. godine.

Prema njegovim riječima, tijekom prvih sto dana vlasti otvoreni su brojni zatvori i logori te brojna mjesta likvidacija i stratišta, osobito na području Banije, Korduna, Like, Bosanske krajine i istočne Hercegovine.

Nije bilo dana da nisu ubijali. Teror u svim njegovim najsurovijim oblicima, kao što su zastrašivanje, pljačkanje, paljenje, premlaćivanje, silovanje i ubijanje, bio je način na koji se ustaška vlast odnosila prema rasnim, vjerskim, etničkim, kulturnim, idejnim i misaonim razlikama, rekao je Pupovac.

Zločini na području Srba i Donjeg Lapca

Govoreći o zločinima na području Srba i kotara Donji Lapac, Pupovac je naveo kako je početkom srpnja 1941. godine u Suvaji, Osretku i Bubnju tijekom tri dana ubijeno gotovo 500 žena, djevojaka, djece i starijih osoba.

Prema njegovim riječima, zločini su počinjeni pod zapovjedništvom Maksa Luburića.

Dodao je kako su prije toga, od 19. do 20. lipnja, od ustaša iz Boričevca i Kulen Vakufa stradala 154 stanovnika jedanaest sela, među kojima 65 osoba iz Nebljusa.

Ovdašnji Srbi prije 85 godina ustali su zbog takvog državnog terora NDH. Prema svemu što znamo iz teorije i povijesne prakse, to je bio legitiman čin otpora, poručio je predsjednik SDSS-a.

Širenje ustaničkog pokreta

Pupovac je istaknuo kako, za razliku od prvih partizanskih akcija u šumi Brezovica kod Siska i u Banskom Grabovcu kod Petrinje, međusobno koordinirane akcije u Srbu i Drvaru nisu zaustavljene u svojim počecima.

Prema njegovim riječima, razvile su se u ustanički pokret koji se proširio s obje strane rijeke Une.

Ustanici su u kratkom razdoblju uspostavili nadzor nad Srbom i Donjim Lapcem s hrvatske te Drvarom, Glamočom i Bosanskim Grahovom s bosanske strane, na približno tri do četiri tisuće četvornih kilometara oslobođenog teritorija.

Bez obzira na razdoblja gubitka nadzora nad dijelovima tog područja, ustanak se nastavio širiti prema drugim dijelovima Like, Dalmacije i Hrvatske te prema Bosanskoj krajini i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.

To što se državno-politički odnos prema ovim povijesnim činjenicama promijenio ne znači da su se one promijenile niti da su prestale postojati, rekao je Pupovac.

Dvije ratne opcije

Pupovac je kazao kako su donjolapački i srpski ustanici mogli slijediti dvije ratne opcije koje su im se tada nudile.

Prva je bila zajednička borba s pripadnicima hrvatskog i drugih naroda protiv fašističkih i nacističkih okupacijskih snaga te ustaškog terora, koju su zagovarali malobrojni, ali odlučni predstavnici KPH-a i KPJ-a.

Druga opcija podrazumijevala je borbu protiv ustaškog terora i hrvatskog domicilnog stanovništva uz nepouzdanu podršku talijanske okupacijske vlasti, a zagovarali su je pripadnici četničkog pokreta.

Prema Pupovčevim riječima, većina ustanika, pod utjecajem komunista poput Marka Oreškovića i Gojka Polovine, odabrala je zajedničku borbu protiv fašističke i nacističke okupacije, ali i protiv zločina iz osvete.

Prihvatili su, dodao je, i borbu za uzajamnu nacionalnu ravnopravnost te ekonomsku i socijalnu jednakost.

Da nije bilo takve odluke ustanika i razmjerno brze konsolidacije gerilskih odreda u partizanski pokret, veliko je pitanje ne samo što bi bilo s otporom okupatoru nego i kako bi te s kakvim ishodom rat završio, rekao je.

Zločini nad hrvatskim i muslimanskim civilima

Pupovac je naglasio kako je ustanak imao i negativnu stranu, koju su činili osvetnički zločini nad hrvatskim i muslimanskim civilnim stanovništvom.

Istaknuo je kako su ti zločini bili strašni zbog načina izvršenja, osvetničke odmazde i masovnosti, osobito krajem ljeta 1941. godine u Kulen Vakufu.

Spomenuo je i zločine nad hrvatskim civilima u Brotnji i Boričevcu te uništavanje njihovih kuća i crkava.

Za vas i za nas koji pamtimo i slavimo ustanak u Srbu to predstavlja posebno mjesto i obvezu sjećanja. Bez tog mjesta i te obveze vaše i naše sjećanje na strašne razmjere stradanja koje je uzrokovao ustaški režim NDH bilo bi moralno nepotpuno, poručio je Pupovac.

Pozvao je okupljene da ustraju u ispunjavanju te moralne obveze i onda kada im se čini da su u tome usamljeni.

Ocijenio je kako su nastojanja da se ustanak ospori ili proglasi kontroverznim i četničkim loša za Hrvatsku.

Prema njegovim riječima, zatamnjivanje povijesnog sadržaja antifašizma moglo bi predstavljati veliku opasnost za budućnost slobode u Hrvatskoj, na postjugoslavenskom prostoru i u Europi.

Poruke slobode, jednakosti i mira

Pupovac je na kraju poručio kako ustanak nije bio samo borba za preživljavanje nego i za život u slobodi, jednakosti i miru.

Sada, kada je mira, slobode i jednakosti sve manje, treba koristiti svako mjesto gdje ih je povijest iznjedrila, a ideje o njima obnavljati ili iznova pronaći. To je smisao našeg okupljanja u Srbu na 85. godišnjicu ustanka naroda Hrvatske, rekao je.

Okupljene je pozvao da se, unatoč porukama rata, neslobode i nejednakosti u današnjoj Europi i svijetu, sjete kako su hrvatski i jugoslavenski partizani u težim vremenima odabrali slobodu i jednakost.

Neka je vječni spomen svim nevino stradalim civilima prije, za vrijeme i nakon ustanka. Neka je trajna slava onima koji su ustali protiv terora ustaške NDH, zaključio je Pupovac.

Okupljenima su se, uz Milorada Pupovca, obratili i predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista Republike Hrvatske Franjo Habulin, predsjednik Antifašističke lige RH Zoran Pusić te Rajka Rađenović iz Vijeća srpske nacionalne manjine Zadarske županije.

Skupu u Srbu nazočili su i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić te pripadnik Šeste ličke divizije Šime Mudrovčić.

(www.jabuka.tv | Foto: Dusko Jaramaz/Pixsell)