Proteinska dijeta: Za ili protiv?

Kada smanjite količinu unosa ugljikohidrata u organizam, vrlo brzo gubite na težini, zato jer gubite vodu. I tada, bez dodatnih ugljikohidrata, tijelo počinje sagorijevati masnoće…

Jeste li ikada pokušali izgubiti kilograme konzumirajući bifteke, pljeskavice, sir i različite vrste šunke? Za ljubitelje mesa ovo se čini kao dijeta iz snova, no je li i zato nerealna? Koliko se čini vrlo je realna. Naime, mnogo ljudi uspjelo je smršaviti uz pomoć visoko proteinskih dijeta, kao što su Atkinsova dijeta, dijeta „U zoni“, „Protein power“ dijeta i tako dalje. No, uvijek postoji ali…

Svi koji započinju s bilo kojom dijetom pa tako i ovom proteinskom moraju biti svjesni prednosti i nedostataka, jer svaka od njih ih ima. Prije nego što se „bacite“ na gubljenje kilograma pomoću bilo koje dijete, pa tako i one proteinske, morate proučiti, je li to ono što je dobro za vas?

Kako proteinska dijeta funkcionira?

U proteinskog dijeti, najmanje 50 posto kalorija koje unosite u organizam moraju biti proteini. Većina proteina dobiva se konzumiranjem mesa, jaja i sira. Vrlo često takve dijete ograničavaju konzumaciju cjelovitih žitarica i općenito prerađevina od žitarica, voća i povrća.  Kada smanjite količinu unosa ugljikohidrata u organizam, vrlo brzo gubite na težini, zato jer gubite vodu. I tada, bez dodatnih ugljikohidrata, tijelo počinje sagorijevati masnoće, odnosno u tijelu se počinje događati ketoza. Zbog toga će se za mnoge osobe ova dijeta činiti laka, jer neće osjećati jaku i naglu glad. S druge strane, iako je ketoza sasvim prirodan proces u organizmu, ona može izazvati glavobolje, nervozu, vrtoglavicu, mučninu, probleme s bubrezima i podrhtavanja srca.

Upravo zbog tih mogućih problema, mnogi znanstvenici i nutricionisti nisu skloni preporučivati proteinske dijete. Tvrde da previše masnog mesa i mliječnih proizvoda može povećati kolesterol u krvi, što povećava mogućnost od srčanog udara i nastanka drugi bolesti i stanja. Zbog nekonzumiranja ili vrlo malog konzumiranja povrća i žitarica tijelu će nedostajati vlakana, vitamini, minerali, pa tako i onih sporo sagorjevajućih ugljikohidrata.

No, s druge strane visoko proteinska dijeta može pomoći u borbi protiv pretilosti. Imajte ujedno na umu da modificirana dijeta koja uključuje i proteine, ali i ugljikohidrate je sigurnija, ali nije toliko učinkovita.

Kako započeti visokoproteinsku dijetu?

Budite izbirljivi, jer visokoproteinska dijeta ne znači i konzumiranje masne hrane i malo ugljikohidrata. Važno je da ono što unosite u organizam bude i kvalitetno. Izbjegavajte bilo kakve ekstremne oblike dijeta, s visokim postotkom masnog mesa, a ništa ili vrlo malo povrća i žitarica.  Primjerice, nećete dobiti bolji proteinski obrok od sočnog bifteka, ali ono na što morate paziti je da on na sebi nema nikakvih masnoća, te da je pripremljen sa što manje ulja i masnoća. Naime, biftek bez masnoća ima u sebi vrlo malo zasićenih masnih kiselina, pa se u tom pogledu može uspoređivati s pilećim prsima.

Naravno, ako niste sigurni u pripremu i kvalitetu crvenog mesa, ili pak jednostavno niste ljubitelj te vrste mesa, nemasna piletina i puretina uvijek su dobra opcija. Prije pripreme, uklonite kožu s piletine ili puretine, jer ona obiluje zasićenim mastima.

Svinjetina također, obiluje proteinima, a ako znate koji dio mesa izabrati, možete vrlo lako izbjeći nezdrave masnoće. Potražite pisanicu, pečenicu, kotlete, lopaticu, svinjske odreske. Imajte i na umu da je meso svinjetine danas ima mnogo manje masnoća nego je to bio slučaj prije. Naime, svinje se ne tove na težinu kao što je bio to slučaj prije 20, 30 i više godina, te prema tome nemaju prevelike količine masnih naslaga.

Nikako ne smijemo zaboraviti na ribu, koja je u većini slučajeva bogata proteinima i ima vrlo malo masnoća. Čak i ribe koje mogu biti masnije, kao što su tuna, losos, morski pas, som i tako dalje, su još uvijek zdrave, jer se radi o omega 3 masnim kiselinama, koje su vrlo dobre za krvožilni sustav. Na žalost, većina dijeta ne sadrži dovoljno omega-3 masnih kiselina, pa se preporuča da o tome vodite posebnu brigu.

I još malo proteina

Jaja imaju vrlo visok postotak kolesterola, ali konzumacija jaja barem jednom tjedno, zbog izvora proteina je i preporučljiva. Ako želite izbjeći kolesterol pod svaku cijenu, tada jedite samo bjelanjak, jer u žumanjku se nalazi gotovo sav kolesterol i manje od polovice ukupnih proteina jednog jajeta.  No, ako i pojedete jaje, zapamtite da će samo malo dio zasićenih masnoća doći u vaš krvožilni sustav, a što za zdrave osobe ne predstavlja nikakav problem. Osim toga, jaja su vrlo dobra za uštedu. Ipak su jeftinija od mesa.

Tofu, pljeskavice od soje i druga hrana na bazi soje su vrlo dobri izvori proteina. Grah je isto namirnica koja je krcata proteinima, ali i vlaknima, zbog čega je jedna od najsavršenijih namirnica. Naime, proteini iz graha će vas držati sitima dulje vrijeme, dok će vam vlakna pomoći u probavi i smanjenju kolesterola.

Mlijeko, sir, jogurt su također bogati proteinima, te u sebi sadrže kalcij, koji je ključan za mnoge procese koje se događaju u tijelu, pa tako i za zdravlje srca i čvrstoću kostiju.

Nemojte zaboraviti na…

Već smo naglasili da većina visoko proteinskih dijeta ograničavaju unos žitarica, zato sve ono što planirate posjeti vezano uz žitarice, neka bude zdravo, odnosno neka bude na bazi cjelovitih žitarica.

Klonite se bijelog brašna i proizvoda od bijelog brašna. Nemojte zaboraviti na voće i povrće, jer oni su isto tako potrebni svakom organizmu zbog vitamina, minerala, vlakana, pa i antioksidativnog djelovanja. (Zena.hr | vam)

(www.jabuka.tv)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.