Pripremite sobno bilje za hladne dane. Evo kako!

I sobno bilje “osjeća” zimu stoga valja ga pripremiti za boravak u grijanim prostorijama kako bi lijepo napredovalo.

“Ulaskom u razdoblje zime naše sobno bilje doživljava određenje promjene metabolizma jer dolazi do produkcije određenih biljnih hormona koji na neki način pripremaju biljke za zimu “, ističe Mile Drača, savjetnik za bilje.

S obzirom da sobne biljke imaju tijekom cijele godine osigurana tri najvažnija uvjeta, vodu, svjetlost i zrak, imaju mogućnost rasta tijekom cijele godine. Ipak, postoje i nekoliko stvari na koje moramo obratiti pozornost.

Ako je tijekom ljeta sobno bilje bilo na otvorenom, balkonima, terasama ili u vrt, treba ga prije jutarnjih mrazeva unijeti u zaštićeni prostor. Vrijeme unošenja biljaka u dom je ključan za opstanaka biljaka.

Unesemo li ih prekasno, biljke izlažemo i šoku zbog nagle promjene temperature. Svakako treba odstraniti osušene listove ili cvjetove i pregledati biljku. Uočite li neke od nametnika, a dobro ih je pogledati pod povećalom, potražite savjet stručnjaka.

Treba obratiti pozornost i na prihranu. Prihrana će ih pripremiti za laganu fazu mirovanja.

“Prilikom izbora hranjiva potebno je voditi računa da je koncentracija dušika manja i udio mikroelemanta te fosfora i kalija veći.

Na taj se način biljku fiziološki priprema za zimu. Ovisno o vrsti biljka koje uzgajamo preporučljivo je za prihranu koristiti organska folijarna gnojiva na bazi organske tvari, ekstrakta algi i aminokiselina”, ističe Drača, podsjećajući kako pojedine biljke cvjetaju tijekom zime stoga imaju potrebu za određenjim hranjivima.

Za svaku konkretnu biljku ponajbolje je potražiti mišljenje stručnjaka u vrtnom centru.

Valja voditi brigu i o zalijevanju, a od izuzetne je važnosti da zalijevanje doziramo. Moramo uzeti u obzir da je i na manju količinu sunca, a kako su biljke u laganoj fazi mirovanja proces fotosinteze je manje intenzivan potrebno je smanjiti količinu vodu u odnosu na zaljevanje tijekom ljeta. Količina i učestalost zaljevanja ovise od vrste i variraju od 5, primjerice za Juncus sp. do 30 dana za Zamioculcas zamifolia i slične vrste.

Vlažnost supstrata može jednostavno provjeriti dodirom.

Inače, postoji i mali trik kojim se može provjeriti je li biljci pretamno. Dovoljno je postaviti ruku tridesetak centimetara iznad biljke pa, ako ne primijetite sjenu, biljci je pretamno. Listove biljaka dobro je obrisati vlažnom krpom kako bi se skinula prašina.

Za pojedine biljke, kao što su neke orhideje, potrebno je izlaganje niskim temperaturama da bi potakli cvjetanje tijekom siječnja ili veljače.

Tijekom hladnijih mjeseci treba voditi brigu i o vlažnosti zemlje. Dolaskom hladnijeg vremena većina stanova i kuća počinje s grijanjem.

“Moramo imati na umu da su biljke živi organizmi koji osjete promjene tempereture čak i više od nas jer im o tome, djelimično, ovise mnogi procesi”, ističe Mile Drača.

U grijanim prostorima u većini slučajava zrak je suh, dakle vlažnost ispod 50 posto, što nepovoljno djeluje na biljke. Bilo bi poželjno nabaviti vlagomjer te na taj način kontrolirati vlažnost zraka. Najlakša metoda je prskanje biljka po lišću. To im omogućuje da vrate vlažnost tkiva i održe vitalnost tijekom godine, piše Večernji list.

Moguće je ugraditi i posebne uređaje koju reguliraju vlagu u prostoru.To se svakako preporuča ako u prostoru ima više lončanica s biljkama. Dobro je da u blizini lončanica bude i posuda s vodom. Promjena temperature vani i godišnjeg doba jače utječu na pojedine biljke.

Primjerice, neke biljke znaju reagirati odbacivanjem lišća ili lišće jednostavno žuti. U takvim slučajevima potrebno je elimirati pojavu štetnika i biljku preputiti da odradi proces prilagodbe.

Mile Drača savjetuje i upozorava:

“Važno je napomenuti da prilikom dolaska zima osobe vrlo često znaju natrpati pune prostore biljaka koje su bile vani. Savjetujem da se vodi računa o količina biljaka kojeg držimo u prostorima gdje boravimo i spavamo zbog procesa disimilacije tijekom noći.

U hladnijim danima sobne biljke nije dobro držati na golom betonu ili na keramičkim pločicama. Da se ne bi prehladile, dobro je ispod lončanice staviti komadić kartona ili frotirnu krpicu.

Kupujte li biljku za hladnijeg dana, obvezno je dobro zaštitite, primjerice, umatanjem u papir. Većinu biljaka nije dobro presađivati u jesensko doba.”

A evo nekoliko i korisnih savjeta za vaše najdraže i najpopularnije zelene prijatelje:

Paprat dobro uspjeva i u prostorijama u kojima nema puno prirodnog svjetla, a s obzirom da voli vlagu dobro će uspjevati u kuhinji ili kupaonici. U nedostatku vlage njezini listovipostaju lomljivi i krhi. Ne voli propuh.

Fikus voli vlagu i toplinu. Može izdržati visoke temperature pod uvjetom da je zemlja vlažna i propusna.

Juka ili drvo života voli svjetlost i podnosi suho okruženje. Zimi juku treba zalijevati jednom tjedno, a tijekom hladnijeg dijela godine prihrana nije nužna.

Filandendroni nisu zahtjevni. Zimi orošavajte listove i zalivajte ih dva puta tjedno.

Sanseveriji tijekom zime treba umjereno vlažna zemlja.

Zlatni puzavac loše podnosi izravnu sunčevu svjetlost i tamu. Treba ga redovito zalijevati, ali bez pretjerivanja. Ima blagotvorno djelovanje na zdravlje ljudi jer uklanja formaldehid iz zraka čime se poboljšava njegova kvaliteta.

Sobni bambus idealan je je za prostore s malo svjetla. Ako listovi požute znači da je izložena prevelikom svjetlu ili ima previše minerala u vodi. Bambus je potrebno zalijevati odstajalom ili filtriranom vodom.

Neke vrste palmi podnose topli suhi zrak i grijane prostorije. Treba ih zalijevati i 2-3 puta. Često ih napadaju lisne i naročito štitaste uši pa ih treba pregledavati i prati sredstavom protiv tih nametnika.

Anturium treba dosta svjetlosti topline i vlage . Listove treba brisati vlažnom krpicom. Ne podnose umjetna sjajila za listove.

Orhideje vole toplinu, ali ne previsoku temperaturu. Kad im je hladno listovi im otpadaju ili žute. Hladnoća će dovesti do opadanja i pojave žutih listova. Opasni po biljku su visoka temperatura i niska vlažnost, ili obrnuto.

Sobna trava ne voli jako svjetlo. Otporna je i skromna biljka, a u hladnoj prostoriji ne treba je često zalijevati. Traži plodnu zemlju izmiješanu s ilovačom i pijeskom.

Afrička ljubičica zahtjeva da joj zemlja bude vlažna. Zalijevajte je vodom sobne temperature. Afričke ljubičice zahtjevaju svijetlo mjesto s neizravnom prirodnom svjetlosti. Za uspješan razvoj neophodno ju je povremeno. Afričke ljubičice trebaju svakoga dana bar 8 sati tame da bi cvjetale.

Božićna zvijezda voli humusnu zemlju s malo pijeska, a traži dosta svjetla. Zalijevate je preko podloška.

Kliviji je potrebno svjetlo, a sjenovito mjesto. Zimi je u fazi mirovanja. ne treba pretjerivati sa zalijevanjem ni u jednom dijelu godine.

Vodenika je brzorastuće sobno cvijeće. zalijevajte je preko podloška, pazeći da voda be stoji u podlošku. Vodenika bolje raste ako joj je korijen sputan pa je sadite u manje lonce. Biljka ne voli jako sunce te će se odlično snaći u nekoj polusjeni.

Asparagusu ili ukrasnoj šparogi odgovara gotovo svaka sobna temperatura. Potrebno ju je držati na osvjetljenom mjestu, ali ne na izravnom suncu jer joj izboji najprije požute, a onda odumru.

Azaleji odgovaraju svjetla mjesta, a optimalna temperatura je od 13 do 18 stupnjeva. U toplom prostoru sa suhim zrakom može izgubiti lišćeM ogu cvjetati i zimi. Azaleja je svojevrstan filter jer snižava razinu ksilena, amonijaka i ugljičnog monoksida.

Dobar savjet zlata vrijedi

1. Sobne biljke mogu se zalijevati i čajem ili vodom od kuhanih jaja

Voda u kojoj su se kuhali listići čaja je dobro gnojivo, a voda u kojoj su se kuhala jaja bogata je mineralima.

Paprat voli i pivo.

2. Pravilan izbor supstrata važan je za dobar razvoj biljke

Najsigurnije je kupiti zemlju u vrtom centru.

Dobar izbor je kompost ili mješavinu koja odgovara većini sobnih biljaka.

3. Nekim biljkama važna je potpora za rast. Osigurajte je!

Katkad biljku treba privezati uz potporanj, katkada joj omogućiti da se penje uz cvjetne rešetke ili visi.

Potporu će vratiti lijepim izgledom.

4. Ne iznenadite se ako mačka gricne vaše začinsko bilje

Iako su mesojedi, neke biljke su korisne i potrebne mačkama pa mogu gricnuti kamilicu, celer, peršin ili bosiljak u vašem začinskom vrtu.

5. Neke sobne biljke su otrovne stoga neka budu podalje od djece

Bolje je spriječiti nego imati neželjenih problema.

Popis takvih biljaka je stvarno poduži pa je dobro informirati se imate li takvu biljku u svom domu.

Mogu biti štetne i za kućne ljubimce.

(www.jabuka.tv)

 

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.