Prikancu iz Mostarskog blata prijeti nestanak

U sklopu projekta ”Očuvanje stenoendemske vrste prikanac na području Mostarskog blata” tijekom ožujka i travnja 2021. godine urađene su terenske posjete lokalitetu Mostarskog blata.

Posjetom lokacija i razgovorom s lokalnim stanovništvom na Mostarskom blatu zatečeno je loše stanje staništa prikanca, ali i ostalih vrsta koje se vežu za hranidbeni lanac prikanca. Čišćenjem kanala 2020. godine dodatno je narušeno jedino preostalo stanište, a to su kanali u koje je preusmjerena sva voda iz povremenih rijeka kao i ona iz poplavljenih dijelova polja. Prikanac je pronađen u jako malom broju s obzirom na prethodna istraživanja u istom razdoblju.

Obzirom na pregled literature, te istraživanja koja su provedena na akumulacijama od 2018. godine do danas, zaključili smo da je populacija prikanca u opadanju. On je još najbrojnija vrsta jer uvjeti staništa ne dopuštaju razvoj drugih vrsta koje nisu prilagođene povremenom isušivanju blata. Novoizgrađene akumulacije nisu još adaptirane kao moguće stanište za prikanca ili drugih vrsta riba, jer presuše u ljetnim mjesecima. Građevinski radovi na Mostarskom blatu u svrhu rada hidroelektrane i gradnje ceste nisu uzeli u obzir biologiju ekosustava što je dobrim dijelom uvjetovalo da se populacija nalazi u ekstremnom opadanju i da prikancu prijeti nestanak, kaže prof.dr.sc. Jerko Pavličević, voditelj ihtioloških istraživanja na Agronomskom i prehrambeno-tehnološkom Fakultetu Sveučilišta u Mostaru.

Županija Zapadnohercegovačka do danas još nije dodijelila pravo na upravljanje ribljim fondom. Županijski zakon o slatkovodnom ribarstvu je donesen 2018. godine te su uredbom podijeljene ribolovne zone, no natječaj za dodjelu prava na upravljanje ribljim fondom još nije raspisan. To znači da zakon ne prepoznaje što se nalazi u vodama Županije Zapadnohercegovačke, u Mostarskom blatu, ali ni u ostalim rijekama i jezerima ŽZH.

Međunarodni savez za očuvanje prirode IUCN je 2006. godine uvrstio prikanca u međunarodnu crvenu listu kao ranjivu vrstu (VU). Ta lista u međuvremenu nije ažurirana, no zbog gradnje hidrocentrale Mostarsko blato prikanac je potencijalno već kritično ugrožena vrsta (CR), kaže Vedran Kordić koordinator projekta Udruge Dinarice i WWF Adrije.

Počeo projekt o očuvanju steno-endemske vrste ribe ”prikanac” na Mostarskom blatu

Na razini Federacije BiH Zavod za zaštitu prirode (koji nikada nije formiran) po Zakonu o zaštiti prirode obavezan je izraditi Crvenu listu ugrožene flore i faune. Zbog nepostojanja navedenog Zavoda 2013. godine nevladine organizacije sastavile crvenu listu ugrožene flore i faune, koja je priznata od Ministarstva okoliša i turizma FBiH, no u nju nisu uvrstile prikanca.

Ovaj je propust moguće ispraviti izradom elaborata koji potpisuje Federalni ministar okoliša i turizma, rekao je Kordić.

Gradu Širokom Brijegu i ŽZH pripada veći dio Mostarskog blata, te veći dio poplavljenog dijela u kojem obitava prikanac. Potrebno je dodijeliti pravo upravljanjem ribljim fondom kako bi se izradila ribarska osnova i plan upravljanja ribljim fondom. Time bismo imali zakonske osnove za zaštitu, poribljavanje i renaturalizaciju voda.

Vrijedno je napomenuti da vrsta prikanac nije jedina ugrožena vrsta na lokalitetu Mostarskog blata. Tu se također ubrajaju i sivi ždral (Grus grus) i siva vjetriška (Falco vespertinus). Na Mostarskom blatu staništa nalaze i globalno ugrožene vrste ptica, kao što su: patka njorka (Anthya nyroca), orao kliktaš (Aquila pomarina), bjelonokta vjetruša (Falco naumanni), kosac (Crex crex) te njihovi ugroženi srodnici.

U ovu skupinu može se dodati i biljka okruglolisna vučja stopa (Aristolochia rotunda), vrlo rijetka na serpentinima Mostarskog blata.

Projektni tim će u sljedećem razdoblju predložiti mjere zaštite kroz izradu i prezentaciju Akcijskog plana. Akcijski plan će, kao najbitniju stavku, predložiti rezervat na području lokaliteta Čajsovina i zaštitu područja jednom od kategorizacija predloženih Zakonom o zaštiti prirode koju usvaja županijska skupština. U drugom dijelu godine krenuti će i intervencije na terenu, ali i istraživanja o mrijestu i ponašanju prikanca u prirodnom staništu i umjetnim uvjetima.

Dragulj Mostarskog blata: Prikancima prijeti izumiranje

(www.jabuka.tv)


24 komentara

  • ugrozen
    a vi raspravljate o izlovu o riolovnim zonama
    nestalo je žaba, rakova, prikanaca
    brzo će i kuke nestati

    a o ljudima koji odseljavaju politicar ce reci da je nestalo zaba i prikanaca pa se ljudi sele
    hahaha

    • Nestalo je zbog zagađenja rijeke fekalijama, smećem, opadnim voda iz tvornica…A sve to truje i ljude putem vode i hrane.

  • Treba zabraniti mreže za prikance i manje da se love,a žabe isto love kad se mrijeste ništa se ne poštuje, mnogi imaju po 100 mreža

  • Jbga prioritet je voda i kanali za ep hzhb tako politika kaže,struka se ne pita ili se kasno pita a čega nema bez njega se može

  • feal tamani i ljude kao zečeve sa svojim niskofrekventnim elektromagnetskim zračenjem a di neće prikance u Blatu sa svim onim silnim otrovima i kiselinama koje svakog tjedna ispušta u rijeku Ugrovaču.
    Pogledajte ju kako samo izgleda ispod mostova na Trnu.
    Kao da si koktel smućkao na Zrću u kakvom noćnom klubu.
    Samo što ovi ispuštaju te kiseline i otrove po noći ili u ranu zoru.
    Hebeš inspekciju i vlast koja im gleda kroz prste ne mareći ni zašto.

  • 19.24, okani se ti feala.. i nisi dobio posao tamo ili si dobio otkaz pa sada pljucas…
    Istina je da ne postujete lov i ….

  • Anonimno
    13. travnja 2021. u 20:18 ne znam jel u pravu ovaj ali otidji i vidi iza peka prije je bilo neke tekućine ne znam jesul sanirali

    • Brda, ima nestanak prikanaca (riba, žaba, rakova) veze s Fealom, govnavom gradskom kanalizacijom koja se godinama nesmetano ulijeva u rijeku i truje sve do Jadrana u Pločama i dalje, sušom, betonarama, Lijanovićima, kamenorescima,septičkim jamama, industrijskom zonom na Lisama (Suton, Lišto itd…). Naše inspekcije: gradska, županijska, federalna ništa ne poduzimaju, policija isto tako (osim što su pojedini policajci krivolovci). Pitam se zašto te inspekcije uopće postoje, osim što su tamo uposleni razni stranački uhljebi, koje svi skupo plaćamo. Svijest, kultura i civilizacija su na razini kamenog doba. Netko je ovdje lud, a svi se zajedno trujemo i trpimo nered.

  • Ovaj profesor vedrio i oblacio u Elektri, napravio hidrocentralu na Blatu, a sad kaze nestat ce prikanac…di si bio Jerko ranije???

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.