Pozitivna priča: Vina Zadro – hercegovačka vinarija koja je kvalitetom dosegla svjetski vrh

Jedna od talijanskih poslovica glasi: “Ako želiš upoznati jedan narod, sjedni za njegov stol i pij njegovo vino!”. Ako je vjerovati ovoj poslovici, tada je za stolom u Hercegovini svatko na pravome mjestu.

Između Stoca i Čapljine već više od 20 godina polako sazrijevaju Vina Zadro. Vinarija koja je krenula od maloga, nastala iz ljubavi prema dobroj kapljici i soku koji se cijedi iz nabubrelih boba hercegovačkoga trsa, u tom je periodu osvojila brojne nagrade. Na posljednjem je prestižnom natjecanju u Londonu, Decanter World Wine Awards, osvojila ono što je u Bosni i Hercegovini dotad bio samo san – platine za dva svoja vina autohtonih hercegovačkih sorti, Crnjac & Zadro Blatina i Crnjac & Zadro Žilavka.

Strpljivost i predanost

Ivan Zadro imao je više od 15 godina iskustva u radu s vinom prije nego što je 1996. godine svoju novu tvrtku privatizirao i odvojio od Hepoka. Otprije je gajio posebnu ljubav za vino, a poslovna druženja s enolozima pojačala su njegovu strast za biljkom koja u Hercegovini ima sjajne uvjete za kultivaciju.

“Rothschild je rekao da je vinarstvo jako lijep posao, samo je teško prvih 200 godina”, u šali je rekao Zadro za portal Jabuka.tv. I ova je vinarija prošla porođajne tegobe koje zahtijeva vinarstvo. Vino traži strpljenje, nema uspjeha preko noći jer i trs i vino zahtijevaju svoje vrijeme za sazrijevanje. U vinariji su uvijek dvije berbe, ona koja sazrijeva i ona koja se prodaje, a usto započinje treći ciklus – obrezivanje i priprema biljki za novu berbu.

Vino traži strpljivost jer je proces dozrijevanja grožđa i sazrijevanja vina dugotrajan

I osnivač Vina Zadro nije zamišljao da će se njegova vinarija razviti u ono što je danas postala. Želio je raditi iz zadovoljstva i ljubavi prema vinu, a u početku se nije libio pitati prijatelje za savjet, kao što se ne libi ni danas.

“Vinariju sam zamišljao skromnije, ali sam uvijek imao cilj stvoriti malu ‘butigu’ vina. Vinarija se razvijala kako se razvijala i došli smo do ovoga, sve strpljivim radom i predanošću ovome poslu”, govori Ivan Zadro.

Danas Vina Zadro obrađuju 40 hektara zemlje koja je zasađena vinovom lozom te se godišnje proizvede od 350.000 do 500.000 litara vina. Kapacitet vinarije je 15.009 hektolitara, a od ukupnoga kapaciteta koriste svega 50 posto jer praznih “sudi” uvijek treba biti za pretakanja i slične proizvodne procese. Vlasnici su i najveće drvene bačve u Bosni i Hercegovini, u koju se može uliti više od 16 tisuća litara vina.

Najstariji vinograd tek je postao punoljetnim, zasađen je 1999. godine, a u vinogradima se sadi desetak sorti, među kojima su i dvije autohtone hercegovačke sorte – žilavka i blatina. Godine 2007. Vina Zadro ušla su u strateško partnerstvo s tvrkom MCI, što im je pomoglo da nastave uzlaznu putanju.

U samome vrhu svjetskoga vinarstva

“Godine 1999. na Vinoviti u Zagrebu osvojili smo prvu medalju, srebrnu. Tada nam je prof. Stanka Herjavec rekla da smo na dobrom putu. Samo je to bilo bitno, znati da smo na dobrom putu i nastaviti tako raditi. Sve medalje koje smo otada dobili nama su samo potvrda da smo na dobrom putu”, ističe Ivan Zadro za portal Jabuka.tv.

Ova vinarija 20 je godina proizvodila vino za zlatnu medalju, a na ovogodišnjem je najjačem ocjenjivačkom sajmu vina na svijetu,  Decanter World Wine Awards 2017., dobila nagradu Platinum – Best Central & Eastern European white & red wine.

Vinarija je u 20 godina osvojila mnogo nagrada, a ove je godine na prestižnom natjecanju dosegla svjetski vrh

“Dugo smo se trudili i radili na kvaliteti vina. Ove godine prešli smo taj Rubikon i mogu bez lažne skromnosti reći da su nam sva vina izuzetne kvalitete”, s ponosom govori vlasnik ove mlade vinarije.

Platina koju su zavrijedila Vina Zadro prva je takva nagrada u BiH. Hercegovina polako postaje vinska regija, zlatnih medalja ima, ali platina kao najveće priznanje prvi put dolazi u Hercegovinu. Kako su nam otkrili naši sugovornici, na ovogodišnjem “Decanteru” cijela je Francuska, kao “izmišljena zemlja vina”, osvojila osam platina, Hrvatska je dobila tri, a Vina Zadro u jednoj su godini osvojila dvije platine, za dva vina autohtonih hercegovačkih sorti.

“Ovim medaljama ušli smo u najuži vrh svjetskih proizvođača u vinu. Naša žilavka je među 135 bijelih vina u svijetu, a 17.200 ih se ocjenjivalo, na što možemo biti posebno ponosni. Za srednju i jugoistočnu Europu, naše je vino broj jedan”, ne krijući zadovoljstvo dodaje Zdravka Palameta, enolog u ovoj najuspješnijoj hercegovačkoj vinariji.

“Vino je mistika, vino je priča”

Platina je iznimno postignuće ove relativno male i mlade hercegovačke vinarije, koja zapošljava 20-ak radnika. Kao što sami navode, cijela je vinarija zaslužna za taj uspjeh jer je, skupa s grožđanim sokovima, sazrijevalo i vodstvo i radnici.

“Sretni smo zbog ove nagrade jer se to doista događa jednom u životu. Postoje vinarije s tradicijom od 500 godina pa opet ne dobiju platinu”, govori osnivač ove vinarije, navodeći da tu ipak nema velike tajne niti je sve u ljudskim rukama: “Ako ti je Bog dao dobro grožđe, ti se potrudi napraviti dobro vino”.

A Hercegovina očito ima sve predispozicije za najkvalitetnija vina. Potvrđuju to Vina Zadro, ali i sva druga vina iz vinarija Mostarskoga vinogorja, čija se kvaliteta potvrđuje sve brojnijim medaljama koje se slijevaju u ove krške krajeve.

“Ako ti je Bog dao dobro grožđe, ti se potrudi napraviti dobro vino”

“Vino je mistika, vino je priča”, jedna je od slikovitih rečenica kojima nam je Ivan Zadro približio djelatnost kojom se bavi već gotovo četiri desetljeća.

Ovu pozitivnu priču treba predstaviti svijetu i omogućiti da najkvalitetnije kapljice hercegovačkoga trsa dospiju do svih onih koji su željni probranih vina. Vina Zadro i u tome su na dobrome putu jer, osim u zemlje susjedstva i regije, svoja vina plasiraju i u Njemačku, Austriju, Švicarsku i Poljsku.

Kao i za sazrijevanje vina, i za to će trebati vremena. Ali valja ostati dosljedan u predanosti i radu, što uvijek rezultira pozitivnom pričom.

Ovo je samo jedna od pozitivnih priča koje nas okružuju, a koje se rijetko primijete i „ispričaju“ javnosti. Ako vjerujete da imate kvalitetnu priču, svoju ili nekoga poznanika, javite nam se i rado ćemo je podijeliti.

(www.jabuka.tv)

Komentiraj: