Postoje velike razlike između hercegovačkog i korzikanskog ulja ud smilja!

Info dan ljekovitog i aromatičnog bilja održan je utorak u Gospodarskoj komori FBiH u Mostaru, u organizaciji Gospodarske komore Federacije BiH i predsjednika Grupacije proizvođača i prerađivača smilja.

Gost je bio Robert Pappas, doktor u oblasti kemije i redovni profesor na Indiana University, koji je održao edukacijsko predavanje o temi zaštite kvaliteta eteričnih ulja proizvedenih u BiH, potrebama svjetskih tržišta pojedinih vrsta bilja te inozemnom promoviranju proizvodnih mogućnosti u BiH u odnosu na eterična ulja i gotove proizvode u oblasti aromaterapije, kozmetike i farmacije.

Gorući problemi

Pappas je došao ovdje istražiti proizvodne mogućnosti BiH kada su u pitanju esencijalna ulja te pomoći u plasiranju proizvoda na inozemna tržišta, a jučer je istaknuo kako treba poboljšati načine proizvodnje aromatičnog ulja u Hercegovini kako bi ovdašnji proizvodi bili konkurentni s proizvodnima s, na primjer, Korzike u industriji aromaterapije.

“Do prije nekoliko godina potražnja na svjetskoj razini za aromatičnim uljima bila je oko tonu godišnje, a onda se dogodio rast velikih kompanija te je s time porasla i potražnja za uljem smilja pa sada potražnja iznosi oko 4 tone godišnje. Kada su u pitanju razlike kvalitete hercegovačkog ulja od smilja i korzikanskog, one postoje, no, korzikanskog ulja nema dovoljno, tako da se hercegovačko ulje miješa s korzikanskim uljem i koristi u aromaterapiji”, istaknuo je američki stručnjak.

Dr. Pappas je specijaliziran za savjetovanje u proizvodnji i kontroli eteričnih ulja, kozmetike, aromaterapije, farmaceutskih proizvoda te je osnivač Essential Oil University koja sadrži najveću bazu podataka o eteričnim uljima, tisućama GS/MS analiza gotovo svih eteričnih ulja u čijem sastavu je i jedan od najvećih laboratorija za kemijsku analizu eteričnih ulja u SAD-u.

Marko Šantić, predsjednik Gospodarske komore Federacije BiH istaknuo je kako trenutno u Federaciji BiH postoje dva goruća problema, i to problem jagodičastog i bobičastog voća u Bosni i problem smilja u Hercegovini koje, kako kaže, vlasti uopće ne prate.

“Udruživanje proizvođača s Gospodarskom komorom je najbolje rješenje za uspješan rad. Naš primarni cilj je zaštiti proizvođače od raznih mešetara koji šire dezinformacije po pitanju tržišta i cijena kada je u pitanju smilje. Mi smo tu za udruživanje proizvođača i prerađivača, a želimo napraviti jaku asocijaciju kako bi proizvođači i prerađivači zajednički nastupali prema tržištu, a konačan cilj jeste pravljenje klastera smiljara i proizvođača aromatičnog ulja”, kazao je Šantić, ističući kako je potrebno napraviti proces brendiranja bh. proizvoda.

Proizvodnju dovesti do veće razine

Dinko Dujmović
, predsjednik Grupacije proizvođača i prerađivača smilja kazao je kako će im dr. Pappas svojim velikim iskustvom i znanjem vezanim za eterična ulja uvelike pomoći kako bi proizvodnju same svježe mase i eteričnih ulja doveli na jednu veću razinu.

Proizvođači u Hercegovini imaju prednost u odnosu na korzikanska ulja u smislu komponenti koje su za aromaterapiju i antiage industriju jako važni. Korzikanska ulja primjerenija su za parfumerijsku industriju. No, mješavina tih ulja je najbolje rješenje i najbolji izbor”, izjavio je Dujmović, dodajući kako cijene ulja variraju, ali kada se sve zbroji ta bi cijena u konačnici trebala biti od 2 do 2,50 konvertibilne marke.

Cijene niže od želja proizvođača

Problem u vezi s otkupom smilja goruća je gospodarska tema posljednjih mjeseci u Hercegovini, a ništa se nije promijenilo niti početkom berbe. Zbog cijena sirove mase te bilje i njezina ulja, prve 2-4 godine uzgoj smilja smatrao se vrlo unosnim zanimanjem.

Ove godine nastali su problemi oko otkupa i cijena sirove mase smilja pa mnogi, posebice mali uzgajivači muku muče i upravo ovih dana obilaze otkupljivače i vlasnike destilerija tražeći spas uloženog, jer bi berba trebala biti u punom jeku.

Činjenica je da su cijene niže od želja proizvođača, ali i da će očito proizvođači i prerađivači smoći snage prevazići nagomilane probleme.

Iz Grupacije proizvođača i prerađivača smilja jasnog su stava da destilerije trebaju izvršiti preradu svježe mase smilja, a svoje usluge naplatiti u postotcima od prinosa u ulju, kako se poljoprivredni proizvođači ne bi dodatno izlagali troškovima. Dujmović smatra da bi predloženim modelom destiliranja i otkupa esencijalnog ulja, a u odnosu na prihod koji bi trebao ostvariti poljoprivredni proizvođač, u konačnici ta cijena, ako se radi o normalnim organskim plantažama, trebala biti minimalno 2 KM po kilogramu zelene mase, a i više, ovisno o plantaži.

“Ovaj model i otkup na ovaj način nisu upitni i dio destilerija to već radi, tako da se poljoprivredni proizvođači mogu javiti tim destilerijama kako bi ugovorili konkretan termin destiliranja”.

Manipulacije i političke igre

Mnogi od malih proizvođača smilja u Hercegovini smatraju da ovogodišnji problemi s plasmanom i cijenom smilja i nisu baš slučajne prirode te da nisu odraz objektivnog stanja na tržištu. Tvrde da se u sve umiješala i politika, odnosno “veliki igrači” koji pod političkom zaštitom žele maksimizirati svoj profit, tako što će prethodno obezvrijediti do maksimalnih granica cijenu svježeg smilja, kako bi kasnije na destiliranom ulju “uzeli kajmak” za sebe.

Zbog toga veliki broj malih proizvođača se posljednih dana odlučuje da u svojoj radinosti i uz vlastite troškove izvrši destilaciju, kako bi pokušali prodati gotovo, već destilirano ulje. Takva procedura povećava im troškove, ali su mnogi uvjereni da će na kraju “bolje proći”, nego da smilje daju na otkup po trenutnim niskim cijenama.

S druge strane, mnogi otkupljivači se žale na stvarnu kvalitetu smilja uzgajanog kod malih proizvođača, te govore da je to također jedan od uzroka niske cijene, jer im plasman nije onakav kakav su očekivali i kakav je bio prethodne godine.

(Dnevni list)

5 komentara

  • Hercegovina danas ima kapaciteta za proizvodnju 125 do 165 tona ulja od smilja, na godišnjoj razini, a ako su svjetske potrebe 4 tone onda sama Hercegovina(zapadna, bez istočne) može svijet opskrbiti u dvije godine za cijelo ovo stoljeće!? Ako tome još dodamo proizvodnju u okruženju od Crne Gore, Srbije, Bugarske i Hrvatske onda se to u najmanju ruku duplira. Proizvođači danas svijetu mogu ponuditi 400-500 tona ulja od smilja, a potrebe 4 tone? Može se naći primjena za svih 500 proizvedenih tona ulja, samo za koju cijenu. Cijena jedne litre ulja od smilja se danas može uvesti iz Indije za 100$/kg. Da li će cijena ulja i kod nas pratiti taj trend, ili će se početi preoravati njive i saditi druge kulture? Zašto se ne prati struka ili je narod “lud” te ga se može vodati za “nos” po želji? Ja bih rekao ovo drugo, a u čemu ide potvrda i političko vodstvo koje ga predstavlja i koje ga je i dovelo u zabludu oko smilja i svega bar u zadnjih 25-75 godina, jer ih isti vode. Inače Dujmović i Šantić znaju o smilju koliko i bovsko magare u Iphone. Postavljeni od politike(partijske, slijednice eskajota i titinih pionira, podobnjaci za sve vlasti i sva vremena), pričaju što im politika naredi. Narod zaluđen i zaslijepljen politikom uletio u ovaj business grlom u jagode i sada traži krivca, a jedini krivac je narod koji ovima daje mandat pa im se na kraju obije o glavu. Doduše, lako je biti general poslije rata(kao i naši vrli generali kojima se isti ovaj narod klanja), ali izlaz iz ove situacije je prepustiti struci da vodi glavnu riječ, a politiku neka nabiju na neku stvar. Nema jednoga univerzalnoga stručnjaka za ovu stvar(gdje je ovaj prezentiran kao takav), več treba udružiti puno pametnih glava i pokušati spašavati regiju. Političari koji sada “vode” narod, “vode” ga žedna preko vode i gledaju samo kako će nekoga za’ebati i sebi priskrbiti kratkoročnu korist. Veliki proizvođači neće imati milosti prema tzv. malim proizvođačima i rat će biti nemilosrdan. Veliki su umreženi u politici, politika ih je stvorila, i politika ih stoji i stajaće, jer oni su ujedno i izvor dijela financijske moći sadašnje političke oligarhije i establishmenta. Paralelno se moraju stvarati institucije za zaštitu i promociju malih proizvođača)koji su većina) i stvarati nove institucije političke moći koji će zastupati interese većine, a ne interese jedne male interesne adezenjarske skupine.




    0



    0
  • Ako ovaj Šantić ne izvuče privredu,gospodarstvenike neće nitko.Tako sposoban lik a želi pomoći ljudima…Ovo sa uljem je vjerovatno druga i zadnja faza pljačke seljaka.LJudi već računaju 1l ulja 1000 eura…Pred nama je budemo vidjeli…Koje ulje,kakvo ulje,koje kvalitete itd. Samo se priča o litri i 1000 eura…




    0



    0
  • blesava naroda bože dragi.imam susjeda sadi to smilje i ima 3 godine samo računa par tona puta par maraka puta par godina i evo para itd.,pođu radit zapisujese gajbu pive i par sendvića pa toje za plakat




    0



    0

Komentiraj: