Skok od gotovo 12 posto naplaćenih neizravnih poreza, polagani rast BDP-a, ali i privatne potrošnje – sve to su pokazatelji postupnog oporavka domaćeg gospodarstva u prvom dijelu ove godine koji ulijevaju nadu i pružaju prostor za optimizam kada je riječ o ekonomskim kretanjima, tvrdi Večernji list.
Pokazatelji iz prvog dijela ove godine upućuju kako je bosanskohercegovačko gospodarstvo žilavo u vremenima krize te pronalazi način opstati u teškim okolnostima, a konstantni rast izvoza i industrijske proizvodnje reflektira se i na rast bruto domaćeg proizvoda, kako u proizvodnom pristupu tako i onom rashodovnom (potrošnja).
Podaci Agencije za statistiku jasno upućuju na postojanje oporavka kad je riječ o prvom tromjesečju ove godine, pa je tako, kada je riječ o proizvodnji, realni rast BDP-a u prvom tromjesečju 2021. godine, u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, iznosio 1,5 %.
Rastao je BDP i u odnosu na tromjesečje ranije. Tako desezonirana serija podataka pokazuje rast BDP-a u prvom tromjesečju 2021. godine od 4,6 % u odnosu na prethodno tromjesečje.
Kada je riječ o ekonomskim područjima koja bilježe najveći rast, treba naglasiti kako je na prvom mjestu prerađivačka industrija koja je inače pokazala iznimnu otpornost na krizu, piše Večernjak.
Tako je, promatrano po područjima klasifikacije djelatnosti u prvom tromjesečju 2021. godine, u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, značajan realni rast bruto dodane vrijednosti zabilježen u djelatnostima prerađivačke industrije (C) 8,4 %, financijskih djelatnosti i djelatnosti osiguranja (K) 5,1 % i administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti (N) 4,8 %.
Prvo tromjesečje ove godine pokazuje dobre znakove i kad je riječ o rashodima, odnosno potrošnji. Sezonski prilagođena serija podataka u odnosu na prethodno razdoblje pokazuje pozitivnu stopu promjene BDP-a u prvom tromjesečju 2021. od 0,5 % u odnosu na prethodno tromjesečje.
Promatrano prema kategorijama BDP-a prema rashodnom pristupu u prvom tromjesečju 2021. godine u odnosu na isto tromjesečje prethodne godine, realni rast zabilježen je kod gotovo svih kategorija: potrošnja kućanstava – 1,4 %, potrošnja države – 0,5 %, izvoz roba i usluga – 11 % i uvoz roba i usluga – 0,9 %, dok je realan pad zabilježen kod bruto investicija od 12 %.
Kad je riječ o prikupljanju neizravnih poreza, podaci za prvih pola godine također idu u prilog tezi o oporavku gospodarstva. Tako su prihodi od neizravnih poreza u tom razdoblju iznosili tri milijarde i 855 milijuna KM i veći su za 413 milijuna KM ili 11,99 posto u odnosu na isto razdoblje 2020., kada su iznosili tri milijarde i 442 milijuna KM. Zanimljivo je i da su prihodi od neizravnih poreza veći i u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, kada su ukupno prikupljene tri milijarde i 810 milijuna KM.
(www.jabuka.tv)
Zbog ovog članka sutra očekujte povećanke cijena osnovnih životnih namirnica i ostalih gluposti što kupujete. Nakon toga ćemo opet u prosvjede zbog malih plaća i ponovo u krug xD što ne napišete da su porasla zaduženja građana kod banaka?
ima se..
Ima se, može se, samo ljudi kukaju bez veze. Okanite se kladionica, cigareta, alkohola u potocima pa ce biti i znanja i imanja. Pametni ljudi znaju kako sa novcem dok glupi i ono malo što imaju troše ja sve veće gluposti i tako u krug. Samo opravdanje za nedostatak novca je u kući gdje je bolest i starost. Mnogi ne žele raditi poslove koje bi inače radilu u Njemackoj. Nema u Njemackoj da gospoda pola dana ispija kave po hotelima, kaficima, trznim centrima te onda umjesto čorbe, na kojoj sam odgojena i živa i zdrava, narucuju pice, burgere, cevape,girose,lazanja, dostave kruže po gradu cak i taksisti voze jer ne mogu osvojiti,…. i još ne daj Bože gelirane nokte pokvariti u vrtu. Ima ljudi koji se trude i opet su siromašni, nekako im ne ide od ruke, ovo se na njih ne odnosi. Dok oni sto po citave dane gostionica ,kladionica su dobili sto su zasluzili.