Plin, struja i milijarde eura: Kako će izgledati novi energetski sustav BiH?

Usvajanjem Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključan korak prema realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj povijesti.

Ono što se godinama najavljivalo kao plinovod, sada se jasno profilira kao mnogo širi i kompleksniji sustav koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu plina iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje plinski i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Plin stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njezin stvarni doseg je znatno širi.

Ključna točka povezivanja bit će u Travniku, gdje će se novi plinovod spojiti na postojeći sustav koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da plin stigne do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu imat će dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od desetljeća, koja će konačno dobiti svoju svrhu kao dio šireg sustava.

Dvosmjerni tok plina

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđenih usvojenim zakonom jest prilagodba postojećeg sustava za tzv. reverzibilan rad. To znači da plin više neće teći samo u jednom smjeru, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, ovisno o potrebama tržišta.

Ova promjena značajno povećava sigurnost opskrbe i fleksibilnost sustava, omogućujući da plin iz pravca Hrvatske stigne do Sarajeva, Tuzle i drugih gradova.

Direktna konkurencija ruskom plinu

Bosna i Hercegovina trenutačno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom plinu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac opskrbe, uvodi konkurenciju na tržište i dugoročno utječe na stabilnost cijena i energetsku sigurnost zemlje.

Plin kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta ide mnogo dalje od same opskrbe plinom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što je višestruko više od trenutačne potrošnje u BiH. Razlog je činjenica da će se značajan dio plina koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja triju modernih plinskih elektrana u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata, što bi moglo proizvoditi približno polovicu ukupne električne energije u zemlji.

Plinske elektrane imaju ključnu prednost brzog uključivanja i isključivanja, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 milijuna eura, a s izgradnjom elektrana i dodatnih plinovoda ukupna investicija doseže oko 1,5 milijardi eura. To projekt svrstava među najveće infrastrukturne pothvate u BiH u posljednjih nekoliko desetljeća.

Kao nositelj projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy, što predstavlja presedan u domaćoj praksi jer se investitor definira izravno zakonom, čime se ubrzava realizacija projekta, piše Biznis.info.

Dom naroda FBiH usvojio izmjene Zakona o Južnoj interkonekciji: U projekt ulazi američki investitor

(www.jabuka.tv | Foto: Biznis.info)