Plaće u BiH nekoliko puta manje od europskih

Građani sve teže podnose financijski pritisak zbog divljanja cijena u gotovo svim sferama života. Osobito su na udaru umirovljenici jer cijene čak i onih osnovnih namirnica dosežu uistinu astronomske visine.

Usporedbe radi, umirovljenik u Njemačkoj nakon 45 godina rada ima mirovinu od oko 1500 eura. Prosječna starosna radnička mirovina u Hrvatskoj kreće se oko 2900 kuna (774 KM).

Oni koji su radili dulje od 41 godine primaju oko 3800 kuna (1014 KM), a prijevremene mirovine su oko 2800 kuna (747 KM). Umirovljenik u BiH dobije, u prosjeku, nešto više od 440 KM, piše Večernji list.

Plaće po državama

Slično je i s plaćama. Prosječna plaća u susjednoj Hrvatskoj je 1024 eura. Slovenija se može pohvaliti najvećom prosječnom plaćom u regiji, odnosno 1304 eura.

U BiH ona iznosi 554 eura, a plaće niže od BiH imaju Sjeverna Makedonija – 511 eura i Albanija – 384 eura. Susjedne Crna Gora i Srbija imaju prosječnu plaću od 718 odnosno 621 euro, dakle osjetno više nego u BiH.

S druge strane, minimalna plaća u Hrvatskoj iznosi 500 eura, što ih svrstava na pretposljednje mjesto u EU, odmah ispred Latvije, gdje minimalna plaća iznosi 448 eura, ali iza Litve, gdje ona iznosi 550 eura.

Zemlje s najvećom minimalnom plaćom u EU očekivano su Francuska s 1302 eura, Njemačka s 1301 eurom, Belgija s 1216 eura, Nizozemska s 1592 eura i Irska s 1622 eura.

Irsku pobjeđuje samo Luksemburg, gdje minimalna plaća iznosi 1808 eura. Minimalac u Srbiji tako iznosi 301 euro, u FBiH minimalna plaća iznosi 543 KM (277,4 eura), dok je ona u RS 540 KM (oko 276 eura).

Slovenija zasjeda na mjesto zemlje u regiji s najvećim minimalcem, odnosno 762 eura. Očito je da BiH poprilično zaostaje za plaćama u drugim europskim državama.

Nažalost, ne zaostaje po cijenama osnovnih životnih namirnica i energenata, što je većinu građana posljednjih godinu dana dovelo na rub preživljavanja. Unatoč mnogo lošijoj kupovnoj moći, građani BiH za hranu uglavnom moraju izdvojiti više novca ili u najboljem slučaju isto u odnosu na stanovnike Njemačke.

A riječ je o državi koja je po životnom standardu druga u EU, odmah iza Luksemburga, dok je BiH u ovom pogledu već godinama među najlošijima u Europi.

Litru ulja plaćamo isto kao Nijemci, dok je riža u BiH skuplja za 25 posto, brašno za 50, makaroni za više od 70 posto. Cijene mesa i mesnih prerađevina prilično su ujednačene, nešto je skuplje kod nas, nešto kod njih, dok su u RS-u skuplji svi mliječni proizvodi, kao i kućna kemija te proizvodi za osobnu higijenu.

Građani BiH više od dvostruko skuplje plaćaju mineralnu vodu, a mnogo više novca moramo izdvojiti za pojedine slatkiše, kojima se samo ponekad počastimo jer oni kod nas spadaju u klasični luksuz.

Ništa čudno s obzirom na to da prosječna plaća u BiH iznosi 1145 KM, dok polovina radne snage ni približno ne dosegne do ovog iznosa. S druge strane, mjesečni neto prosjek na razini Njemačke je 2400 eura, što je dovoljan pokazatelj da građanima ove države hrana i ostala roba koju obitelji gotovo svakodnevno kupuju ne predstavljaju veliki izdatak.

Radnik u Njemačkoj na hranu mjesečno ne troši ni 10 posto onog što mu ostane od plaće kad plati stan i režije. S druge strane, u BiH trošak prehrane čini čak 40 posto cjelokupne sindikalne potrošačke košarice za četveročlanu obitelj.

Inflacija u BiH i EU

U Bugarskoj, Crnoj Gori, BiH, Srbiji, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji električna energija manje je priuštiva nego u Hrvatskoj jer su plaće manje u odnosu na Hrvatsku. Prosječna plaća u BiH je za 45,11 posto manja nego u Hrvatskoj, a cijena električne energije 31,87 posto niža.

Ni po cijenama goriva ne zaostajemo za ostalim zemljama Europe.

Cijene spremnika goriva razlikuju se u samo nekoliko maraka. Prema izvješću Eurostata, inflacija u EU u rujnu je iznosila 10,9 posto, dok je u BiH dosegla 18,1 posto.

Za razliku od zemalja EU koje podižu plaće radnicima zbog inflacije, u BiH to nije slučaj, iako smo prije posljednje krize imali najniže plaće te unatoč tome što imamo najveću inflaciju. Sve ovo tjera ljude da se zapitaju kako preživjeti i ima li smisla ostati u BiH i čekati bolje dane kada nam iz godine u godinu dolaze samo lošiji.

Vlade europskih zemalja poduzimaju različite mjere kako bi pomogle građanima. Grčka vlada naredila je lancima samoposluga da moraju imati “prihvatljivu cijenu” za barem jednu namirnicu u svakoj kategoriji proizvoda.

Španjolska vlada je, uz ostalo, upravo podigla minimalnu zaradu na 1000 eura. Talijanska vlada sprema novčanu pomoć stanovništvu i malim poduzećima.

Vlasti u Berlinu izdvojile su čak 200 milijardi eura da bi pomogle ugroženom stanovništvu i poduzećima. Ugroženim potrošačima država će u prosincu podmiriti 100 posto računa za grijanje na plin.

(www.jabuka.tv)

14 komentara

  • A kod nas mirovina za 40 godina rada 520 KM, odnosno 13 KM po godini staža!
    A puna mirovina.
    A za 15 godina rada mirovina 446 KM, odnosno 30 KM po godini staža?
    Pa koja je ovo ligika da su oni koji su radili 40 godina ovako kažnjeni sa iznosom mirovine, žalosno?
    Razlika u mirovini za 40 godina rada i 15 godina rada samo
    70 KM?
    Vlasti i Mirovinsko sramite se,
    kao da nemate ni dana škole i ne znate računati.
    Mirovina za 40 godina rada se mora dati u nekom realnom iznosu jer su ljudi radili 40 godina.
    U Njemačkoj je evo 1500 eura minimalnoa mirovina za 45 godina rada a kod nas 250 eura a cijene su i više kod nas i za režije, lijekove hranu.

  • Ma citam i nemogu da vijerujem koji komentari pa ljudi stavam je koliko radite dobro ista DOBIJETE ali jase vami necudim vi neznate staje rad

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.