Iako nema boljeg osjećaja od uživanja u toplom stanu dok su vani stegnuli minusi, naša koža u tom je razdoblju godine posebno osjetljiva.
Većina ljudi, kako bi zaštitili kožu, tad koriste razne kreme i pripravke. No sastojci tih krema ponekad donose više štete nego koristi.
Isti je problem i s ovlaživačima zraka, pa tako dermatolozi upozoravaju da zimi posebno treba obratiti pažnju na deklaracije proizvoda koje koristimo, piše 24sata.hr.
Ovlaživanje zraka odlična je metoda za zadržavanje vlage kože zimi u toplim, grijanim prostorima. Toplina isušuje kožu, pa ovo daje ravnotežu. Pritom treba imati na umu kako su najbolji obični ovlaživači u obliku posuda koje se stavljaju na radijator kako bi voda hlapila. Danas na tržištu postoje i drugi oblici, s mirisima, baterijama, na struju. Sastojci bi trebali biti prirodni, jer u suprotnom mogu izazvati ozbiljne alergije i kožne reakcije, savjetuje dr. Vesna Lamer, dermatologinja iz Dermatologije Dubrava.
Kad je pak riječ o kremama, preporučuje ljudima korištenje onih koje ne sadrže mirise, boje ni konzervanse.
Najbolje je odabrati one na kojima piše da su jestive. To su uglavnom kreme za djecu, a takvom deklaracijom proizvođači žele istaknuti da su sastojci neškodljivi čak i ako beba ruku stavi u usta. Dodatno, ljudi s problematičnom kožom trebali bi koristiti kreme koje sadrže ureu jer će ona najbolje zadržati vlagu kože, kazala je dr. Lamer.
Evo sastojaka koje bi definitivno trebalo izbjegavati:
1. Mineralna ulja
Riječ je o tekućoj mješavini nastaloj iz petroleja. Sastojak se koristi u kozmetici, no može biti toksičan i izazvati alergijsku reakciju.
– Mineralna ulja su čak i kancerogena. Nikako ih se ne smije dodavati u kreme, a štetne su i za okoliš. Kad se dodaju u kreme, onda se štedi na prirodnim uljima i to je krivotvorina, upozorava dr. Lamer. Zbog guste teksture takve kreme mogu zatvoriti pore. – Ako ih koristite na licu, mogu vam se razbuktati akne – kazala je dermatologinja Rina Allawh.
2. Propilen glikol
Učestala izloženost kože ovom sastojku može izazvati iritaciju kože, pa iako je moćan kad je hidratacija kože u pitanju, nije idealan za ljude sa suhom kožom. – Ta je tvar iritans i može voditi do pojave osipa, osjećaja pečenja i stvaranja ekcema – nastavila je dr. Allawh.
Kad je riječ o kremama, preporučuje se ljudima korištenje onih koje ne sadrže mirise, boje ni konzervanse
3. Mirisi
Mnogi proizvodi za ovlaživanje sadrže mirise, bez obzira je li riječ o kremi i drugim kozmetičkim proizvodima ili kupovnim ovlaživačima zraka. – Danas možete kupiti razne mirise u ovlaživačima ili kremama, no to je sve kemija i loše je za kožu – prokomentirala je dr. Lamer navodeći kako i ovlaživači zraka s mirisima mogu biti potencijalno alergeni. – Čovjek koji je alergičan na eterično ulje bora, lavande ili bilo kojeg drugog sličnog sastojka, može dobiti kontaktni dermatitis jer su te sve molekule su u zraku. Dodatno, može imati respiratorne smetnje – ističe dr. Lamer.
4. Sintetičke boje
Mnoge kreme sadrže sintetičke boje, a dio njih nastao je od petroleja. Iako se službeno mogu koristiti u kremama, mogu izazvati i kožne reakcije. – Te boje mogu potaknuti alergije i iritacije, a sumnja se i da su kancerogene. U SAD-u su dopuštene, no u Europi su na listi zabranjenih sastojaka – kaže dr. Allawh.
5. Parabeni
Parabeni su kemikalije koje se u kozmetici koriste kao konzervans da bi krema mogla stajati na polici 6 – 12 mjeseci. Oni mogu izazvati razne reakcije kože od osipa do alergija, a postoji puno studija koje ga povezuju s karcinomom dojke. Dodatno, ispituje se utjecaj parabena i na reproduktivno zdravlje – upozorila je dr. Lamer.
6. Retinol
Iako ga mnogi hvale kao čudotvorni sastojak, estetska kirurginja Melissa Doft tvrdi suprotno. – Hidratantne kreme koje sadrže retinol mogu izazvati osjetljivost kože i reakciju. Ako ga koristite svaki da, a imate osjetljivu kožu, možda je bolje rabiti ga svakog drugog dana – kazala je dr. Doft.
7. Alkohol
Iako je sastojak mnogih kozmetičkih proizvoda, on će potaknuti isušivanje kože. – Hidratantni gelovi koji sadrže alkohol isušuju i dehidriraju kožu. To može imati suprotan učinak od željenog, te kod masne kože izaziva dodatnu proizvodnju ulja – tvrdi dermatologinja Kristin Baird.
8. Alfa hidroksilne kiseline
Kao i retinol, kiseline se često koriste u kozmetici. Među njima je najpopularnija glikolna kiselina, no ako se ne rabi pažljivo, može izazvati i ozbiljne probleme. – Alfa hidroksilne kiseline u hidratantnim kremama mogu smanjiti crvenilo, otekline ili svrbež, pa čak i diskoloraciju kože. No takav proizvod valja koristiti samo pod nadzorom dermatologa – kazala je Baird.
Pažljivo provjerite sastojke vaših krema
9. Proizvodi na bazi petroleja
– Petrolej začepljuje pore, ne dopušta ovlaživaču da uđe u kožu i zapravo utrljava prljavštinu i ulje u kožu. To vodi do stvaranja mitesera – pojašnjava dr. Doft.
10. Astringenti
Iako pomažu u smirivanju razbuktale kože, dermatologinja DiAnne Davis pojašnjava da se zbog pretjerane uporabe mogu javiti značajne smetnje. – Astringenti će s kože ukloniti zaštitni sloj ulja što će povećati suhoću, iritaciju i osušen izgled kože – kaže dermatologinja dr. DiAnne Davis.
11. Rižino brašno
Ako krema sadrži ovaj sastojak, svakako ga izbjegavajte. – Rižino brašno ima osobine škroba, a to isušuje kožu koja zbog toga postane opuštena i djeluje umorno – kazala je dr. Davis.
12. Miris limuna
Iako se miris limuna prirodno nalazi u mnogim kremama, visoka kiselost tog sastojka može biti vrlo opasna za kožu i iritirati je. – Miris limuna može isušiti kožu te izazvati osjećaj pečenja i iritacije – kazala je dr. Davis.
(www.jabuka.tv)
