Ime bi zbilja bilo nepotpuno bez prezimena pa se od kraja 12. stoljeća kreću javljati prva prezimena. U početku su prezimena nastajala ovisno o zemljopisnom položaju, zanimanju, nadimku… Baš zato danas u Hrvatskoj postoje prezimena poput Klobučar ili Kovač.
Dok neka prezimena neće izazvati reakciju, neka će nas nasmijati ili čak zgroziti.
Kako navodi Dnevnik.hr, tijekom 2021. godine Hrvati su mijenjali uglavnom prezimena. Razlog se krije u sramotnim asocijacijama, što je pokazalo da stanovnici Hrvatske baš i ne vole neka tradicionalna stara prezimena.
Zbog toga im prezimena Danguba, Lešina, Samopijan, Derikučka, Guzina, Kolac, Plazibat (u prijevodu “batina koja visi do poda”) ili Sprčić nikako ne sjedaju.
Ova stara prezimena su uglavnom bila rugalačka, to je stara mediteranska tradicija. Te se promjene još više vide u fondu osobnih imena, koja postaju sve internacionalnija pa Luka ode u Lukas, a Vicko u Viki, pojasnio je za Dnevnik Nove TV Domagoj Vidović, voditelj Odjela za onomastiku i etimologiju Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Dječaci rođeni 2021. najčešće nose imena Luka, Jakov i David, dok su Mia, Rita i Lucija najčešća imena djevojčica rođenih prošle godine. Dren, Brando i Escobar su najrjeđa muška imena, rekla je Daniela Krivda, voditeljica Odjela središnje evidencije. Kako je dodala, nedavno je imala zahtjev za promjenom imena Daliborka u Dali.
No neke osobe ne žele ime promijeniti samo jedanput.
Među rekorderima mi je jedna gospođica koja je osam puta mijenjala svoje osobno ime, otkrila je Krivda.
Stručnjaci objašnjavaju da je sklonost određenim imenima nekada svjesna reakcija na društvenu stvarnost. Vidović kaže da svatko želi svom djetetu dati ime po kojem će se razlikovati od svih ostalih, a nekada je bila drugačija priča.
Prije je bilo suprotno pa se htjela istaknuti pripadnost kršćanstvu, a kada je došao komunizam, radio se otklon od toga, kazao je Vidović.
(www.jabuka.tv)
