Otkazi u bolnicama zbog uvjeta EU

Ministarstvo zdravstva Federacije BiH i Republike Srpske morat će smanjiti broj zaposlenoga nemedicinskoga kadra (administrativni djelatnici, pravnici, spremačice, informatičari…), kojega je trenutačno oko 26 posto zaposleno u zdravstvenim ustanovama, a prema preporukama Europske unije, udio tih kadrova ne bi smio prelaziti deset posto.

Nestašica lijekova, opreme

Kako prenosi agencija Birn, prema podacima Zavoda zdravstvenoga osiguranja i reosiguranja FBiH, u prošloj godini udio nemedicinskoga kadra u zdravstvu bio je 26 posto. Godinu ranije, u zdravstvenom sektoru bilo je zaposleno oko 71,4 posto zdravstvenih djelatnika, dok su ostatak činili administrativni djelatnici, suradnici i zaposlenici niže spreme. Kad se i ako bude provodio strateški plan za reformu zdravstvenoga sustava, BiH mora imati puno više medicinskoga kadra nego što je to do sada slučaj.

Prema podacima iz 2005. godine, na svakih 100.000 stanovnika u Federaciji BiH bilo je 167 liječnika, dok u državama Europske unije ova stopa iznosi oko 260. Ne postoji razrađen i jasan plan kako zadržati liječnike koji masovno odlaze iz BiH. Kako prenosi agencija Birn, pozivajući se na podatke Liječničke komore FBiH, broj liječnika koji su napustili javni sustav zdravstva u deset mjeseci 2015. godine iznosio je 300. Zdravstvene institucije ne mogu zadržati liječnički kadar kada je riječ o odlasku u inozemstvo jer im jednostavno ne mogu osigurati primjerne plaće, piše Večernji list BiH.

Zbog opće besparice, u nekim bolnicama vlada nestašica lijekova, medicinske opreme, a ne samo stručnoga kadra. BiH, kao i ostale zemlje jugoistočne Europe, ima model socijalnoga osiguranja gdje zaposlenici i poslodavci uplaćuju doprinose u fondove s javnim upravljanjem iz kojih se financira većina zdravstvenih usluga te se stoga financiranje zdravstva u velikoj mjeri oslanja na oporezivanje plaća i kapacitet poreznih tijela da izvrše naplatu. U oba entiteta, spominje se u analizi Federalnoga ministarstva zdravstva, koja je još odavno napravljena, osnovni izvor financiranja zdravstvene zaštite su zavodi zdravstvenoga osiguranja, gdje većina prihoda, 75-80 posto, potječe od poreza na plaću.

Netransparentnost

Sadašnja stopa doprinosa za formalno zaposlene jedna je od najvećih u ECA regiji, 18 posto od bruto plaće u FBiH i 15 posto od neto plaće u Republici Srpskoj. Pridržavanje zakona relativno je slabo, što dovodi do situacije da većina doprinosa za zdravstveno osiguranje potječe iz javnoga sektora. U sustavu postoji prilično netransparentan tok sredstava između različitih izvanproračunskih fondova koji bi trebali uplaćivati doprinose uime svojih korisnika (umirovljenika, prijavljenih nezaposlenih) i ograničenih Vladinih doprinosa uime nekih korisnika koji su oslobođeni plaćanja doprinosa.

(www.jabuka.tv)


1 komentar

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.