“Oslobođena” milijarda maraka za izgradnju autocesta u BiH

Duže od godinu zbog blokade u radu Parlamentarne skupštine BiH “zarobljeno” je bilo više od milijardu maraka po raznim međunarodnim sporazumima i ugovorima.

Dokumenti su bili potpisani u Vijeću ministara i Predsjedništvu BiH, ali su sve do ratifikacije u Parlamentu BiH bili “mrtvo slovo na papiru”, piše Avaz.

Osim što su onemogućili radove na najvažnijim infrastrukturnim projektima u BiH, nerealizirani krediti doprinijeli su i rastu plaćanja penala na ta neiskorištena sredstva te su zaustavili nova zapošljavanja koja bi lančano krenula s građevinskim radovima, prvenstveno na izgradnji autocesta.

Krediti i grantovi

Danas, nepuna dva mjeseca nakon deblokade, ukupna vrijednost sredstava koja su operativna nakon ratifikacije ugovora u Parlamentarnoj skupštini BiH iznosi oko 590 milijuna eura. Potvrdila je ovo u izjavi za “Avaz” Nataša Krsman, glasnogovornica Ministarstva financija i trezora BiH.

U ovaj iznos uračunata su i kreditna, računajući i grant sredstva. Ratifikacijom ovih ugovora omogućeno je da se krene u implementaciju ovih projekata onako kako je navedeno u pojedinačnim ugovorima i kako su se obavezali korisnici kredita, kazala je Krsman.

Najveći dio sredstava koji je već sad operativan, kako je pojasnila Krsman, odnosi se na ugovor o zajmu za realizaciju projekta na Koridoru 5C, odnosno obilaznicu Doboj, između Bosne i Hercegovine i Europske banke za obnovu i razvoj.

Vrijednost ovog ugovora iznosi 210 milijuna eura, rok otplate je 15 godina, plus tri godine graice razdoblja, kaže Krsman.

Zajam će omogućiti izgradnju novih 14 kilometara autocesta. Dionica počinje na mostu preko rijeke Bosne južno od petlje Rudanka u Republici Srpskoj na sjeveru, a nastavlja se prema jugu i zaobilazi Doboj kod petlje Medakovo u Federaciji. Nakon završetka radova prvobitno predviđenih za 2022. godinu, ova dionica bi trebala predstavljati poveznicu transeuropske transportne mreže s glavnom mrežom na zapadnom Balkanu.

Gradnja tunela

Nadalje, projekt za koji su već operativna sredstva je također na Koridoru 5C i to u iznosu od 180 milijuna eura, ističe Krsman. Riječ je o ugovoru o zajmu između BiH i Europske banke za obnovu i razvoj. Sredstva su namijenjena za izgradnju dionica autoceste Poprikuše – Nemila dužine 5,5 kilometara, Mostar jug – tunel Kvanj dužine 8,7 kilometara te tunela Ivan na dionici Tarčin – Ivan dužine dva kilometra.

Uz ova ulaganja u izgradnju autocesta i tunela u projekt su uključene i konzultantske usluge i tehnička pomoć. Planirano je da i ovaj kreditni aranžman prate značajna grant sredstva EU u iznosu od 11,8 milijuna eura namijenjenih za izgradnju tunela Ivan. Projektom će se proširiti postojeća cestovna infrastruktura kroz izgradnju novih dionica autoceste, što će značajno poboljšati mobilnost i povećati sigurnost u prometu.

Ovaj kredit je dio šireg financijskog programa prema memorandumu o razumijevanju potpisanom u februaru 2018. godine između EBRD-a i ministara prometa i komunikacija Federacije i Republike Srpske, koji se odnosi na investicijskii program vrijedan više od 700 milijuna eura za razdoblje 2018.-2020. godina.

Na raspolaganju je i novac za projekt autoceste Nemila – Donja Gračanica. Sredstva za ovaj put i to 34,2 milijuna eura osigurana su po kreditnoj liniji iz Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj, te je izgradnja još dvije komponente ovog puta osigurana sporazumom o zajmu između BiH i OPEC-ovog Fonda za međunarodni razvoj u iznosu od 48,6 milijuna eura. Riječ je o dionici autoceste od Nemile do Donje Gračanice u dužini od 17,7 kilometara, što je bitna cestovna komunikacija na Koridoru 5C.

Energetska efikasnost

Dostupno je i oko 38,2 milijuna eura za projekte energetske efikasnosti u našoj zemlji. Od ovog iznosa sporazumom o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj dobiva se 27,2 milijuna eura.

Od toga će Federaciji biti alocirano 60 posto, a Republici Srpskoj 40 posto sredstava. Preostalih oko 11 milijuna bit će utrošeno za projekt energetske efikasnosti u bolnici u Zenici.

Otpadne vode

Odblokirano je i oko 4,7 milijuna eura za projekt prikupljanja i tretman otpadnih voda u Zenici koji će biti rađen po sporazumu između BiH i KfW banke iz Frankfurta, a dostupno je i oko 1,4 milijuna eura za aktivnosti prekogranične suradnje Srbija – BiH za 2017. godinu, koji se realizira sporazumom između dvije zemlje i Europske komisije.

(www.jabuka.tv)