Orbánov pad ruši megaprojekt u BiH vrijedan milijarde eura

Bosna i Hercegovina je početkom 2026. godine stajala pred jednom od najvažnijih ekonomskih odluka u novijoj povijesti – odlukom o pokretanju eksploatacije litija na Majevici, na području Lopara.

Projekt je mjesecima predstavljan kao velika razvojna šansa, ulaganje vrijedno više milijardi eura koje bi Republiku Srpsku moglo pozicionirati na europskoj karti strateških sirovina.

Međutim, politički potres koji se upravo dogodio u Mađarskoj mogao bi potpuno promijeniti sudbinu cijelog projekta.

Naime, Viktor Orbán je izgubio izbore, a dužnost premijera jučer je i službeno preuzeo Péter Magyar, političar potpuno drugačijeg profila i odnosa prema vlastima Republike Srpske.

Time je ozbiljno uzdrman jedan od ključnih političkih i financijskih oslonaca projekta litija na Majevici.

O kakvom projektu je riječ

Za one koji nisu pratili cijelu priču, riječ je o projektu eksploatacije litija i drugih strateških minerala na području planine Majevice, gdje su istraživanja pokazala velika nalazišta litija, bora, kalija i magnezija.

Prema ranijim procjenama, nalazište kod Lopara sadrži:

• oko 1,5 milijuna tona ekvivalenta litij-karbonata;
• oko 14 milijuna tona borne kiseline;
• desetke milijuna tona drugih minerala.

Zbog toga je projekt već proglašavan jednim od najznačajnijih rudarskih poduhvata u ovom dijelu Europe.

Litij je danas jedna od najtraženijih sirovina na svijetu jer predstavlja ključnu komponentu baterija za električne automobile i energetsku tranziciju Europe.

Švicarska tvrtka, njemačka industrija i mađarski novac

Formalni nositelj istraživanja i zahtjeva za koncesiju je švicarska tvrtka Arcore AG, ali je od početka veoma važnu ulogu igrala Mađarska – kroz političku podršku Orbánove administracije, mađarske državne fondove i financijske institucije.

Plan je bio da se sirovina iz Lopara transportira na preradu u Njemačku, gdje bi se proizvodio litij-hidroksid za europsku autoindustriju. U tom lancu važnu ulogu ima i kompanija Rock Tech Lithium, koja razvija prerađivačke kapacitete u Njemačkoj.

Upravo zbog toga projekt nije bio samo lokalna rudarska priča, nego dio mnogo šire europske industrijske i geopolitičke strategije.

Zašto je 2026. trebala biti prijelomna godina

Ova godina od početka je označavana kao ključna za budućnost projekta. Tijekom 2026. očekivalo se:

• donošenje konačne odluke o koncesiji;
• početak velikih investicija;
• pripreme za komercijalnu eksploataciju;
• ulazak stotina milijuna eura u projekt.

Investitori su već ranije govorili o mogućnosti početka eksploatacije krajem ove godine.

Istodobno, vlasti Republike Srpske posljednjih mjeseci mijenjale su zakonski okvir kako bi ključne odluke o geološkim istraživanjima i eksploataciji bile prebačene na entitetsku razinu, čime je znatno smanjen utjecaj lokalnih zajednica.

Mnogi su upravo 2026. vidjeli kao godinu konačne odluke – ili početka velikog rudarskog projekta ili početka ozbiljnog društvenog sukoba oko njega.

Orbánov poraz mijenja političku računicu

Ali sada se geopolitička slika naglo mijenja. Orbán je bio jedan od najbližih europskih saveznika vlasti RS-a i snažno je gurao strategiju pretvaranja Mađarske u europsko središte proizvodnje baterija. Zbog toga je Budimpešta pokazivala veliki interes za regionalna nalazišta litija, uključujući i Majevicu.

Nova vlada Pétera Magyara, međutim, dolazi s potpuno drugačijim političkim prioritetima.

Magyar se predstavlja kao proeuropski reformator koji se želi distancirati od Orbánova modela politike i brojnih kontroverznih regionalnih savezništava.

To otvara ozbiljna pitanja:

1. hoće li nova vlast nastaviti podržavati projekt;
2. hoće li ostati planirane investicije;
3. hoće li Budimpešta i dalje politički stajati iza cijelog aranžmana.

Jer mađarska podrška nije bila samo financijska. Ona je predstavljala i političku zaštitu projekta.

Ekološki otpor nije nestao

Paralelno s ekonomskim planovima, projekt se od početka suočava sa snažnim ekološkim otporom. Građani Lopara i ekološke organizacije mjesecima upozoravaju na moguće posljedice rudarenja litija:

• onečišćenje podzemnih voda;
• upotrebu kemikalija u preradi;
• dugoročno uništavanje prirode Majevice.

Kao primjer često se navodi slučaj Srbije i projekta Rio Tinta u dolini Jadra, koji je zaustavljen nakon velikih prosvjeda.

Godina odluke ili godina preispitivanja

Zbog svega toga, promjena vlasti u Mađarskoj mogla bi označiti početak nove faze neizvjesnosti za projekt koji je do prije samo nekoliko mjeseci djelovao kao gotovo siguran, piše Biznisinfo.ba.

Umjesto godine početka eksploatacije, 2026. bi sada mogla postati godina preispitivanja cijelog projekta litija na Majevici.

(www.jabuka.tv | Foto: Biznisinfo.ba/ilustracija)