Obustavljeni radovi na hidroelektrani u Hercegovini: “Ovo je najveća praonica novca u BiH”

Obustavljeni su radovi na najvećem hidroenergetskom projektu u Republici Srpskoj.

Hidroelektrana Dabar, jedna od tri planirane u okviru projekta Gornji horizonti, prema najavama bi trebala biti puštena u rad iduće godine. Međutim, zbog dugovanja vlade ovog entiteta prema kineskoj tvrtki koja izvodi radove, najavljeni rok je pod znakom pitanja, piše Federalna.

Gornji horizonti su nastavak višegeneracijskog projekta započetog u Jugoslaviji. Zamišljen je kao sustav kanala, tunela i hidrocentrala kojim bi se vode istočne Hercegovine preusmjeravale u svrhu proizvodnje električne energije. Kontroverze ga prate još otkako je nastavljen prije dvije desetljeća. Financira se kroz kredite kineske banke, a kineska tvrtka je nedavno obustavila radove zbog dugovanja entitetske vlade.

Radovi stali unatoč najavama

Zatekli smo takvo stanje da se radovi trenutno ne izvode, već odavno se glavni građevinski radovi koji su najavljeni na tim lokacijama, za koje su davno osigurana kreditna sredstva da se na taj način realizira projekt, ne događaju, iznosi Vladimir Topić.

Točna vrijednost projekta nije poznata jer Ministarstvo energetike i rudarstva RS-a ne objavljuje ugovore. Vrijednost hidroelektrane Dabar, prve od tri planirane hidroelektrane, ranije je procijenjena na oko 660 milijuna KM, ali upućeni tvrde da je stvarna vrijednost znatno veća.

Mnogo toga ukazuje da je to najveća praonica novca u BiH i ništa drugo, da su radovi na tom projektu tri puta dosad porasli – znači trostruko, najmanje ono što je službeno. To je jedinstveni projekt – oni kažu najveći projekt. Ako je to najveći projekt, onda je to vjerojatno najveći projekt na svijetu koji je urađen na crno, argumentira Miljan Kovač, novinar iz Nevesinja (Impuls.ba.)

Pogledajte kako teku radovi na jednom od najopasnijih projekata u BiH

Nedostatak dokumentacije i financijska neizvjesnost

Godinama tražimo da nam se dostavi što je to garancija za kreditno zaduživanje koje su određene banke dale i u suštini možemo reći da je ovo jedan projekt koji je rupa bez dna, kaže Vladimir Topić.

Resorni entitetski ministar Petar Đokić ranije je najavio da će hidroelektrana Dabar biti priključena na mrežu do kraja 2027. godine. Rokovima se žongliralo i prethodnih godina.

Prisustvovao sam otvaranju tunela. Nitko nije spominjao taj rok, nego se tu, pod tim šatorom, pojavio predsjednik SNSD-a, bivši predsjednik RS-a, Milorad Dodik, izašao za govornicu i rekao: Prve kilovate odavde ćemo proizvesti u srpnju iduće godine, dodaje Miljan Kovač.

Ekološke posljedice i pravne bitke

Sporne su i posljedice ovog projekta po okoliš. Stručnjaci godinama upozoravaju da će dio kraških voda biti preusmjeren iz sliva Neretve u sliv Trebišnjice, što bi moglo smanjiti dotok vode u Bunu, Bunicu i Bregavu za oko 30 posto. Nevladine organizacije iz oba entiteta podnijele su niz tužbi protiv dozvola za gradnju.

Ali ministarstvo nije postupilo po suštini presuda. Umjesto da otkloni nezakonitosti i uključi javnost, ono je ponovno izdalo pojedine dozvole, zbog čega je Aarhus centar morao nastaviti ovu pravnu borbu, objašnjava Azra Šehić-Kustura.

Ne odustaje se od projekta koji će jug Hercegovine i dolinu Neretve pretvoriti u pustinju

Međunarodne implikacije i klimatski rizici

Projekt narušava i nekoliko međunarodnih konvencija. U odlučivanje o njemu nisu uključeni ni Federacija BiH ni Republika Hrvatska, na čije vode on ima snažan utjecaj.

Gornji horizonti nisu samo lokalni infrastrukturni projekt, nego pitanje poštivanja međunarodnih obveza BiH, ali i pitanje koje je otvoreno pred najvišim domaćim pravosudnim instancama, uključujući i Ustavni sud Bosne i Hercegovine, kaže Azra Šehić-Kustura.

Nemamo više toliku količinu vode, ni pitke ni podzemne vode, u suštini, da se možemo tako lako igrati s njom. Podaci stari 50 ili 60 godina ne mogu nam biti mjerodavni, danas su evidentne klimatske promjene, a itekako je problematično što jedna od najplodnijih regija, delta Neretve u Hrvatskoj, a hrvatske vlasti se ne uključuju u ovaj projekt kako bi adekvatnije reagirale, zaključuje Vladimir Topić.

Dok se čeka adekvatna reakcija, resorni entitetski ministar otputovao je u Kinu, a odgovore koji zanimaju javnost obećao je dati po povratku.

(www.jabuka.tv)