Prije dvije godine oboljeli od metastatskog melanoma u FBiH liječili su se 50 godina starom terapijom, ali zahvaljujući naporima ljekara i volji donosioca odluka situacija se znatno promijenila te je pacijentima osigurano liječenje inovativnom terapijom.
Melanom ili rak kože jedan je od najagresivnijih karcinoma koji brzo oduzima život oboljelima, ali revoluciju u liječenju ove bolesti donijela je takozvana ciljana i imunološka terapija razvijena u posljednjih desetak godina nakon što su farmaceutske kuće odlučile uložiti više milijardi KM u istraživanja i otkrivanje lijekova.
O rezultatima postignutim u proteklom periodu u FBiH, ali i o naporima koje je potrebno uraditi u narednom razdoblju kako bi se ovo pitanje sustavno riješilo, razgovarano je na današnjem okruglom stolu nazvanom “Melanom u FBiH 2017. godine/Melanom u FBiH 2019. godine”.
Skup, kojem su nazočili predstavnici svih institucija važnih za postizanje ostvarenih ciljeva, organiziralo je Udruženje oboljelih od melanoma FBiH i Udruženje onkologa BiH pod pokroviteljstvom potpredsjednice Federacije BiH Melike Mahmutbegović koja se prije dvije godine uključila u rješavanje problematike pacijenata oboljelih od melanoma.
Pacijenti oboljeli od melanoma do 2017. godine liječeni su kemoterapijom, terapijom uspostavljanom prije 50 godina, ali dermatolozi, onkolozi, klinički centri, kantonalne bolnice, farmaceutske kuće te donosioci odluka zajednički su osigurali uvjete za liječenje najnovijom inovativnim lijekovima.
Predsjednik Udruženja oboljelih od melanoma FBiH Fikret Operta je naglasio da od 48 oboljelih tom terapijom se liječi 38 pacijenata, do kojih se 23 oboljela liječe ciljanom, a 15 imunom terapijom.
Namjera je, dodaje, riješiti pitanje liste čekanja za oboljele, ali i da se svi okupljeni upoznaju s najnovijim načinom liječenja kako bi se ti najnoviji lijekovi uveli na liste što bi omogućilo da se postigne europski standard u smislu liječenja od ove bolesti.
Potpredsjednica Federacije Melika Mahmutbegović napomenula je da je za postizanje ovih ciljeva bilo potrebno uključivanje brojnih institucija, ljekara, udruženja, ali podvukla je da je potrebno to pitanje riješiti sistemski, a ne baviti se njime od slučaja do slučaja.
Ovo je samo jedan segment u zdravstvu, a bilo je potrebno da se u njegovo rješavanje uključi veliki broj ljudi. Uradilo smo mnogo, ali to nije dovoljno. Potrebno je promijeniti ne samo način financiranja nego i pristup određenim bolestima te vertikalnom programu u Fondu solidarnosti, pojasnila je.
Ipak, istaknula je, postoje ograničena financijska sredstva, a pored malignog oboljenja postoji i još niz drugih oboljenja koja traže određenu naknadu za lijekove, zato je potrebna reevaluacija programa i protokola liječenja te na bazi iskustva napraviti novi pristup financiranju i nabavci lijekova.
Doktorica s Klinike za onkologiju Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu Maja Banjin iznijela je podatak da je prije dvije godine bila pozicija u kojoj je ukupno preživljavanje mjereno na 6,2 mjeseca, a danas se može govoriti o petogodišnjem preživljavanju.
Sve češće u svijetu govorimo o takozvanim dugim remisijama, odnosno usuđujemo se čak i upotrijebiti termin izlječenje. U metastatskoj bolesti to je inače vrlo rijetko, a u melanomu je bilo nezamislivo. U FBiH prije dvije godine smo bili u prošlom vijeku iako su u svijetu napravljeni pomaci, istaknula je.
Kako je zaključeno, kao rezultat svih ovih napora, danas se pacijenti s metastatskim melanomom u Federaciji BiH tretiraju bolje nego bilo gdje u zemljama regije, imaju bolju raspoloživost ne samo terapijsku nego postoje i timovi ljekara te pacijenti imaju proceduru dijagnostike i liječenja u skladu s pravilima Europske unije.
(Fena)
