Obljetnica smrti Josipa Broza Tita: Od kultne scene u Splitu do naslijeđa koje i danas dijeli javnost

Na današnji dan, 4. svibnja 1980. godine, preminuo je Josip Broz Tito – predsjednik Komunističke partije Jugoslavije i doživotni predsjednik nekadašnje Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Prije 46 godina, cijela je Jugoslavija zastala kada je saznala vijest da je lider zemlje, nakon zdravstvenih komplikacija uzrokovanih gangrenom, preminuo.

Umro je drug Tito. Dana 4. svibnja 1980. u 15:05 sati u Ljubljani prestalo je kucati veliko srce predsjednika naše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije i predsjednika Predsjedništva SFRJ, predsjednika Saveza komunista Jugoslavije, maršala Jugoslavije i vrhovnog komandanta oružanih snaga Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije Josipa Broza Tita, priopćili su tada Predsjedništvo i Centralni komitet Saveza komunista Jugoslavije.

Uslijedilo je nekoliko dana žalosti širom bivše države, a posebno je bila upečatljiva scena na nogometnoj utakmici između Hajduka i Crvene zvezde u Splitu.

Njegovo naslijeđe u državama bivše Jugoslavije i dalje je vidljivo. Generacije koje su živjele u doba kada je Tito bio živ i dalje se u velikoj mjeri pozitivno osvrću na razdoblje njegove vladavine, dok je ostatak društva podijeljen.

Ono što se ne može osporiti jest da je Tito bio jedna od najutjecajnijih figura s ovih prostora u povijesti. Kao lider partizanskog pokreta, predvodio je jedan od najsnažnijih pokreta otpora protiv nacizma i fašizma, a borba protiv njemačkih, talijanskih, ustaških i četničkih postrojbi rezultirala je formiranjem SFRJ kao neovisne države.

Svoj neovisni status potvrdio je 1948. godine kada se razišao s liderom Sovjetskog Saveza Josifom Staljinom te tako uspostavio temelje da Jugoslavija ne bude pod kontrolom niti jednog većeg bloka, koji su tada već bili formirani u svijetu.

Osim toga, pod vodstvom Josipa Broza Jugoslavija, koja je bila potpuno razorena u Drugom svjetskom ratu, uspjela se ekonomski podići i postati regionalna sila, kako vojno, tako i gospodarski.

Tito je imao i značajnu ulogu u očuvanju zajedničke države kroz svoj princip “bratstva i jedinstva” te je uspio smiriti unutarnje nacionalizme koji su, probuđeni nakon njegove smrti, razorili zemlju nešto više od desetljeća nakon što je preminuo.

>> Pročitajte i: Fra Mario Knezović odgovorio Mamiću: Tito je zločinac, a vaše izjave su uvreda svima nama

Što se tiče Bosne i Hercegovine, Tito je bio ključna figura u očuvanju državnosti BiH kao zemlje, a ne teritorija koji bi podijelile susjedne republike ili pokrajine, kao što su to bile Vojvodina i Kosovo u bivšoj Jugoslaviji, piše Klix.

Pošto je Bosna bila kamen spoticanja između Srba i Hrvata, rekoh: Nećete ni jedni ni drugi, nego će Bosna bit’ Bosna. Pa neka bude republika bosanska. To smo mi riješili od početka, kada smo počeli Narodnooslobodilački rat, imali smo tu namjeru.

Tu neka podjela nije imala smisla. Mi smo napravili Federaciju. Kad može Hrvatska, neka bude Hrvatska. Srbija, Srbija, Crna Gora Crna Gora, Makedonija Makedonija, Slovenija Slovenija. Pa neka bude i Bosna, bez obzira na to što to nije jedna nacija. Bosna je, dakle, bila po našem shvaćanju prva u obliku jedne socijalističke tvorevine koja nije počivala na nacionalnoj osnovi, govorio je Tito.

Naravno, njegova vladavina imala je i drugu stranu. Život u Jugoslaviji, kao i u bilo kojoj državi s jednopartijskim sustavom, nije bio potpuno slobodan, a era nakon raskola sa Staljinom obilježena je svojevrsnim čistkama i općom internom represijom u razdoblju do sredine 1950-ih godina.

Kritike na račun Tita i Komunističke partije nisu uvijek potpuno tolerirane, iako je u ograničenom formatu bilo moguće kritizirati sustav, pa čak i prosvjedovati. Najpoznatiji primjer su prosvjedi studenata 1968. godine, kada je Tito čak i javno priznao da je bilo pogrešaka te da će se s prosvjednicima raditi na ispravljanju i poboljšanju sustava.

Titovo naslijeđe je komplicirano, ali se ne može osporiti da je njegov lik i dalje, u velikoj mjeri, sveprisutan u zemljama bivše Jugoslavije, a posebno u Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj.

Bilo da se njegovo liderstvo hvali ili kritizira, Tito je i 46 godina nakon smrti figura koja se svakodnevno spominje širom prostora bivše države koju je vodio više od 30 godina.

(www.jabuka.tv)