Objavljen službeni nacrt Rezolucije o genocidu u Srebrenici

Rasprava o rezoluciji o Srebrenici u Generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda službeno je zakazana za 23. svibnja, a na stranici UN-a već je dostupan i službeni nacrt rezolucije.

Kako se navodi, nacrt rezolucije sponzoriraju mnoge države, uključujući Albaniju, Austriju, Bangladeš, Belgiju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Kanadu, Čile, Hrvatsku, Dansku, Estoniju, Finsku, Francusku, Njemačku, Irsku, Italiju, Jordan, Lihtenštajn, Litvu, Luksemburg, Maleziju, Nizozemsku, Novi Zeland, Sjevernu Makedoniju, Poljsku, Ruandu, Sloveniju, Švedsku, Tursku, Veliku Britaniju, Sjedinjene Američke Države i Vanuatu.

U nacrtu se Generalna skupština UN-a poziva na rezolucije iz 1993. godine u kojima se Srebrenica proglašava sigurnom zonom, rezoluciju iz svibnja 1993. godine kojom se osniva Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju te rezoluciju iz prosinca 2010. godine o osnivanju Međunarodnog rezidualnog mehanizma za kaznene sudove.

Također, tekst rezolucije podsjeća na sve presude Međunarodnog suda za bivšu Jugoslaviju, posebno one koje sadrže osuđujuće presude za zločin genocida protiv bosanskih Muslimana počinjen u Srebrenici 1995. te iz veljače 2007. godine u kojoj je Sud utvrdio da djela počinjena u Srebrenici predstavljaju genocid.

Generalna skupština UN-a potvrđuje snažno protivljenje nekažnjivosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratnih zločina ili drugih kršenja međunarodnog humanitarnog prava te se naglašava u ovom kontekstu odgovornost država da okončaju nekažnjivost i u tom cilju temeljno istraže i kazneno gone, u skladu s relevantnim međunarodnim pravnim obavezama i domaćim pravom, osobe odgovorne za takva djela, navodi se.

Također se pozdravlja važan napredak koji su međunarodni sudovi postigli posljednjih godina u pogledu borbe protiv nekažnjivosti i osiguranja odgovornosti za genocid, zločine protiv čovječnosti, ratne zločine i druge teške zločine.

U rezoluciji se navodi da procesuiranje odgovornih za genocid i druge međunarodne zločine u nacionalnim pravosudnim sustavima, uključujući i Sud BiH, te Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju kao i Međunarodni rezidualni mehanizam za kaznene sudove, i dalje ostaje središnje mjesto za proces nacionalnog pomirenja i izgradnje povjerenja te obnove i očuvanja mira u Bosni i Hercegovini, navodeći da je snažna regionalna suradnja između nacionalnih tužiteljstava od suštinskog značaja za njegovanje mira, pravde, istine i pomirenja među državama u regiji.

Generalna skupština UN-a također podsjeća kako će se 2025. godine obilježiti 30 godina od genocida u Srebrenici u kojem je ubijeno najmanje 8.372 ljudi, tisuće je raseljeno, a mnoge obitelji i zajednice su devastirane.

Na kraju nacrta rezolucije navedeno je sedam tačaka:

1. Generalna skupština donosi odluku da 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida 1995. godine u Srebrenici i da se obilježava svake godine;

2. Osuđuje bez rezerve svako poricanje genocida u Srebrenici koji je povijesni događaj, te poziva države članice da sačuvaju utvrđene činjenice, uključujući i kroz vlastite obrazovne sustave razvijanjem odgovarajućih programa, takođe s ciljem sjećanja kako bi se spriječili poricanje, iskrivljavanje te pojavljivanje genocida u budućnosti;

3. Također bez rezerve osuđuje radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid od strane međunarodnih sudova, uključujući odgovorne za genocid u Srebrenici;

4. Naglašava važnost završetka procesa pronalaska i identifikacije preostalih žrtava genocida u Srebrenici kako bi im se omogućio dostojanstven sprovod te se poziva na nastavak kaznenog gonjenja protiv počinitelja genocida u Srebrenici koji se tek trebaju suočiti s licem pravde;

5. Poziva sve države da se u potpunosti pridržavaju obaveza prema Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida, i međunarodnog običajnog prava o sprječavanju i kažnjavanju genocida uz uvažavanje relevantnih odluka Međunarodnog suda pravde;

6. Traži od glavnog tajnika da uspostavi program informiranja pod nazivom ”Genocid u Srebrenici i Ujedinjeni narodi”, počevši djelovanje s pripremama za obilježavanje 30. godišnjice, a također se traži od glavnog tajnika da skrene pozornost na rezoluciju svim državama članicama, organizacijama sustava Ujedinjenih naroda i organizacijama civilnog društva;

7. Poziva sve države članice, organizacije sustava Ujedinjenih naroda, druge međunarodne i regionalne organizacije i civilno društvo, uključujući nevladine organizacije, akademske institucije i druge relevantne zainteresirane strane da obilježavaju Međunarodni dan, uključujući posebna obilježavanja i aktivnosti u znak sjećanja i odavanje počasti žrtvama genocida u Srebrenici 1995. kao i odgovarajuće edukacije i aktivnosti podizanja javne svijesti.

O rezoluciji o proglašenju 11. srpnja Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici Generalna skupština Ujedinjenih naroda glasat će 23. svibnja. Rezolucija je trebala biti razmatrana 2. svibnja, ali je to pomjereno zbog proceduralnih razloga.

(Fena | Foto: UN)

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.