Bosna i Hercegovina nalazi se pred jednom od najvećih energetskih i geopolitičkih odluka u svojoj novijoj povijesti, a projekt Južne plinske interkonekcije mogao bi označiti potpuni zaokret u načinu na koji se zemlja opskrbljuje energijom.
O tome je za BiznisInfo.ba govorio Zijad Bajramović, predsjednik BH Komiteta CIGRE.
Kraj potpune ovisnosti od jednog pravca opskrbe
Kako ističe Bajramović, BiH danas gotovo u potpunosti ovisi od jednog pravca opskrbe – ruskog plina, s godišnjim kapacitetom od oko 600 milijuna kubnih metara. U praksi, to znači da država nema stvarnu rezervnu sigurnost.
Izgradnjom Južne interkonekcije, koja bi povezala LNG terminal na Krku s plinskim sustavom u BiH, zemlja bi dobila pristup globalnom tržištu plina, uključujući i američki LNG, čime bi se značajno smanjila ovisnost od jednog dobavljača.
Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko premašuje trenutačnu potrošnju prirodnog plina u BiH, koja se kreće oko 230 milijuna kubnih metara godišnje.
Prema Bajramovićevim riječima, ovo nije samo tehničko, već prije svega strateško i geopolitičko pitanje koje povećava energetsku sigurnost zemlje i otvara prostor da BiH razvija vlastitu plinsku infrastrukturu, pa čak i da se pozicionira kao tranzitna zemlja.
Tri plinske elektrane kao oslonac sustava
Da bi se puni kapacitet plinovoda iskoristio, planirana je izgradnja tri suvremene CCGT plinske elektrane ukupne snage 1.200 megavata. Riječ je o visokoefikasnim postrojenjima koja se brzo uključuju i isključuju te imaju ključnu ulogu u balansiranju elektroenergetskoga sustava.
>> Pročitajte i: Novi plan za Južnu interkonekciju: EP HZHB, Plinacro i BH Gas kao suvlasnici?
Planirana potrošnja plina za ove elektrane mogla bi doseći oko 1 milijardu kubnih metara godišnje, dok bi preostali plin bio dostupan za plinofikaciju novih područja, industriju i postojeće potrošače, čime bi kapacitet Južne interkonekcije bio optimalno iskorišten.
Polovina ukupne potrošnje električne energije u BiH
Tri planirane plinske elektrane trebale bi proizvoditi oko 6 teravatsati (TWh) električne energije godišnje, što čini približno polovinu ukupne godišnje potrošnje električne energije u Bosni i Hercegovini. Time bi se iskoristilo oko dvije trećine kapaciteta plinovoda.
Bajramović naglašava da plinske elektrane predstavljaju tranzicijsko rješenje koje omogućava smanjenje emisija u odnosu na termoelektrane na ugljen, fleksibilnu podršku elektroenergetskom sustavu u uvjetima rasta vjetra i sunca te očuvanje stabilnosti sustava tijekom procesa dekarbonizacije.
U regionalnom kontekstu, Srbija ubrzano razvija plinske kapacitete, Hrvatska se već pozicionirala kao LNG čvorište, dok Mađarska intenzivno radi na diversifikaciji pravaca opskrbe. U takvom okruženju, upozorava Bajramović, BiH ne može ostati energetski izolirana bez ozbiljnih dugoročnih posljedica.
Investicije teške gotovo 1,5 milijardi eura
Prema procjenama, vrijednost same Južne interkonekcije iznosi oko 350 milijuna eura, dok bi tri planirane CCGT elektrane zahtijevale investicije od približno milijardu eura. Kada se u obzir uzmu i ostali planirani plinovodi, poput pravca Kladanj–Tuzla, te prateća infrastruktura, ukupni energetski investicijski ciklus doseže gotovo 1,5 milijardi eura.
Osim ekonomske dimenzije, ovakvi projekti imaju snažan geopolitički značaj, jer šalju jasnu poruku međunarodnim financijskim institucijama i strateškim partnerima da Bosna i Hercegovina želi aktivno sudjelovati u stabilnom i diversificiranom europskom energetskom sustavu.
Energetska infrastruktura, ističe Bajramović, danas predstavlja i mjeru međunarodnog kredibiliteta države.
Kreće gradnja dva gigantska plinovoda kroz BiH: “Američkog” i “ruskog”
Zašto je važan krak prema Banjoj Luci
Jedan od planiranih, ali ne i potvrđenih, krakova Južne interkonekcije prema Banjoj Luci ima, prema Bajramovićevim riječima, višestruku ulogu. Prije svega, omogućava izravnu opskrbu industrijskih zona i urbanih centara u Republici Srpskoj, što je ključno za ravnomjernu distribuciju energije i daljnju plinofikaciju.
Osim toga, ovaj pravac predstavlja ekonomski povoljnije rješenje u odnosu na alternativne opcije, uključujući istočnu konekciju. Geopolitički gledano, krak prema Banjoj Luci dodatno jača integraciju Bosne i Hercegovine u regionalne energetske tokove, smanjuje ovisnost od jednog dobavljača i šalje snažan signal investitorima da država planira dugoročno stabilnu i diverzificiranu energetsku mrežu.
Strateški preokret za gospodarstvo BiH
Realizacija Južne interkonekcije i planiranih plinskih elektrana, zaključuje Bajramović, predstavlja strateški preokret za ukupnu privredu Bosne i Hercegovine. Projekt omogućava stabilnu opskrbu energijom i plinom za industriju, toplifikaciju gradova i razvoj novih investicijskih zona.
Istovremeno, plinske elektrane pružaju ključnu podršku elektroenergetskom sustavu u uvjetima rasta obnovljivih izvora, smanjujući rizike od nestabilnosti i havarija. Projekt bi otvorio i nova radna mjesta, kako tijekom izgradnje tako i tijekom eksploatacije.
Sa širega geopolitičkog aspekta, Južna interkonekcija pozicionira BiH u centar regionalne energetske arhitekture, smanjuje ovisnost od politički osjetljivih dobavljača i otvara prostor za dodatna međunarodna ulaganja.
Riječ je, kako zaključuje Bajramović, o projektu koji istovremeno jača ekonomiju, energetsku sigurnost i međunarodni položaj Bosne i Hercegovine, navodi BiznisInfo.ba.
(www.jabuka.tv | Foto: BiznisInfo.ba)
Veljo da se struja proizvodi na plin a tolike rijeke, oce Ameri da nas drze u duznicnom ropstvu
Sta ima veze , dokazali smo bezbroj puta da sami nismo u stanju vladati ni sobom ni zemljom. Nek probaju Ameri nakon osmanlija i srba