Milanović sa sličnim stavom prema BiH: Protivi se Komšićevom izboru, dolazio u Mostar kad je gorilo

Hrvatska je dobila novog predsjednika – bivšeg premijera i kandidata SDP-a Zorana Milanovića. Analitičari su komentirali, ali i govorili kako je došlo do očite promjene na hrvatskoj političkoj sceni.

Za PR eksperta Krešimira Macana podjela na desnici dovela je do toga da HDZ-ova mašina nije mogla nadoknaditi prednost Zorana Milanovića.

Kolinda Grabar-Kitarović je lošom kampanjom u prvom krugu prokockala prednost uz koju je ušla u reizbor. Umjesto ideoloških podjela Hrvatska je izabrala moralne teme – prije svega borbu protiv korupcije. Na tome je veliki posao odradio Dario Juričan koji je u prvom krugu sakupio 100 tisuća glasova na kampanji protiv korupcije u Zagrebu koji se pokazao kao presudan, uz ostatak središnje i sjeverne Hrvatske te Primorja i Istre. Slabija izlaznost u Slavoniji je rezultat dobrog rezultata Miroslava Škore koji je odbio pozvati svoje birače da podrže Kolindu Grabar-Kitarović u drugom krugu. Što se politike prema BiH tiče, tu ne treba očekivati puno promjena prema dosad izrečenom u dvobojima kandidata, prokomentarisao je za Klix.ba Macan.

Dragan Markovina, analitičar i povjesničar iz Splita, podsjetio je kako je u analizi za Klix.ba poslije prvog kruga izbora naslutio daljnji razvoj događaja.

Upravo kao što sam najavio istu večer nakon objave rezultata prvog kruga, Zoran Milanović je postao novi predsjednik Republike Hrvatske. Do toga je došlo zbog tri razloga. Prvi je što su se ljudima HDZ i ovo ekstremno desničarenje popeli na vrh glave, drugi je što se Milanović i Grabar-Kitarović ni po jednom kriteriju ne mogu staviti u istu rečenicu i to je jasno svakom pismenom čovjeku, a izbori su ipak personalni i konačno je treći razlog taj što Milanović ima jednu vrstu domoljubne legitimacije. Kad sve ovo sumiramo, možda je najvažnija stvar koju su ovi izbori pokazali ta da hrvatsko društvo nije do kraja otišlo kvragu, unatoč snažnim nastojanjima da do toga dođe, kazao je za Klix.ba Markovina.

Zoran Milanović je novi predsjednik Hrvatske

Upravo iz tih civilizacijskih razloga sam i glasovao za Milanovića, nastavlja Markovina, iako nemam nikakvih iluzija u vezi s njegovom ideološkom pozicijom, koja ne samo da nije u punom smislu lijeva, nego je često i naklonjena Franji Tuđmanu.

Što se tiče reperkusija koje ovi izbori mogu imati za budućnost, Hrvatska je dobila čovjeka koji je kapacitiran za funkciju na koju je izabran, što s Kolindom nije bio slučaj, ali je isto tako, što se npr. konkretno Bosne i Hercegovine tiče, i dalje imamo čovjeka s patronizirajućim stavom prema Hrvatima u toj zemlji, što doista je problem. Iako je na posljednjem sučeljavanju donekle reterirao, uvidjevši kompleksnost odnosa u toj zemlji. Na koncu, nekih bitnijih vanjskopolitičkih pomaka, osim vjerojatno napuštanja inicijative Triju mora, neće biti, ali će društvena atmosfera u zemlji biti svakako relaksiranija, zaključio je Markovina.

Novinar Večernjeg lista Zoran Krešić smatra da se Hrvatska odlučila na zaokret i izabrala Zorana Milanovića i kaže kako to nije rezultat činjenice da se zemlja zacrvenjela, nego kao rezultat otpora prema vladajućem HDZ-u značajnog dijela hrvatske javnosti, ali i rezultat unutarnjih slabosti i podjela u vladajućem HDZ-u te na desnici, kao i gafovima obilježenoj završnici kampanje Kolinda Grabar-Kitarović.

Ovaj je omjer po broju glasova čak i iznenađenje, s obzirom na to da je HDZ ipak uspio mobilizirati značajan dio svoga tijela, jer je prvi krug izgledao prilično beznadno. Ovi su izbori i svojevrsna uvertira za parlamentarne izbore koji su na rasporedu za deset mjeseci. Sa Zoranom Milanovićem na Pantovčaku Vladi Andreja Plenkovića neće biti lako, iako neki vjeruju kako će moguće biti i jednostavnije s obzirom na to da je dio grupacije oko Grabar-Kitarović visoko ciljao na smjenu aktualnog predsjednika HDZ-a, kaže za Klix.ba Krešić.

Evo tko je novi hrvatski predsjednik – Zoran Milanović

Na proljeće Plenkovića očekuje i stranački kongres, dodaje Krešić, kada će ga zasigurno pokušati s trona smijeniti više desno stranačko krilo nakon neuspjeha njihovog predsjedničkog kandidata.

Broj glasova koje je u BiH dobila Kolinda Grabar-Kitarović je posve očekivan jer je ovdašnji HDZ mobilizirao svoje birače, no to se pokazalo nedovoljnim za promjenu odluke birača u Hrvatskoj. Kada je riječ o Milanovićevom odnosu prema Bosni i Hercegovini, iskreno ne očekujem bitnije promjene. Za sve važnije političke opcije u Hrvatskoj, osim tek pojedinih političkih marginalaca, BiH se promatra kao strateški važna zemlja zbog povijesnih i gospodarskih odnosa, ali i zbog činjenice da su Hrvati u BiH konstitutivan narod.

Milanovićev dolazak u Mostar 2014. kada su nasilnici spalili sedam institucija, njegovo zatvaranje arhiva HVO-a u Zagrebu zbog zloupotrebe prilikom podizanja optužnica za pripadnike HVO-a, ali i otvoreno protivljenje izboru Željka Komšića jasno ga postavlja na istu udaljenost prema politikama u Sarajevu koje nastoje majorizirati Hrvate u BiH. Upravo zbog činjenice što dolazi iz ljevice, Milanović će moći još otvorenije govoriti o BiH, ali i položaju Hrvata, zaključio je Krešić.

(www.jabuka.tv)