Mega projekt na zapadu BiH: Hrvatski poduzetnik ulaže pola milijarde KM

Poduzeće Vjetroelektrane Glamoč pokrenulo je proceduru procjene utjecaja na okoliš za dva velika energetska projekta koja bi se trebala realizirati na području općine Glamoč, na zapadu Bosne i Hercegovine.

Riječ je o izgradnji dviju velikih vjetroelektrana – VE Dževa i VE Slovinj – čija se ukupna vrijednost procjenjuje na oko 250 milijuna eura, odnosno blizu pola milijarde konvertibilnih maraka.

Projekti se pripremaju već godinama, a investitor je do sada ishodio gotovo sve ključne dozvole i suglasnosti te sada ulazi u završnu fazu, odnosno u postupak pribavljanja odobrenja za građenje.

Tko stoji iza projekta

Prema saznanjima, iza projekta stoji Franjo Pašalić, jedan od najuspješnijih poduzetnika u regiji. Riječ je o hrvatskom poslovnom čovjeku koji stoji iza niza velikih investicija u turizmu i energetici, a snažno je vezan za Bosnu i Hercegovinu, piše BiznisInfo.ba.

Pašalić je podrijetlom iz BiH, mladost je proveo u Sarajevu, a našu zemlju često ističe kao svoju drugu domovinu.

Dva velika energetska projekta kod Glamoča

Vjetroelektrana Dževa – 46 MW

Vjetroelektrana Dževa planirana je na brdskom području istoimene lokacije u općini Glamoč. Projekt je ukupne snage 46 MW te se sastoji od osam vjetroagregata – sedam snage po 6 MW i jednog snage 4 MW.

Projekt obuhvaća:

  • izgradnju vjetroturbina
  • pristupne putove
  • trafostanicu 110/33 kV
  • priključak na elektroenergetski sustav BiH

Lokacija se nalazi oko 7,5 kilometara jugoistočno od Glamoča, na području koje nije obuhvaćeno zaštićenim zonama ni poljoprivrednim ili urbanim površinama. Riječ je o slabo naseljenom i infrastrukturno pogodnom području.

Vjetroelektrana Slovinj – 138 MW

Još veći projekt je VE Slovinj, ukupne snage 138 MW, koja će se sastojati od 23 vjetroagregata snage po 6 MW.

Planirana je na lokalitetu Slovinj, također na području općine Glamoč, na nadmorskoj visini između 1.450 i 1.700 metara, u rijetko naseljenom brdskom području.

Projekt uključuje:

  • 23 vjetroturbine
  • trafostanicu 110/33 kV
  • priključke na dalekovod 110 kV
  • novu pristupnu infrastrukturu
  • Ukupna snaga gotovo 200 MW

Zajedno, projekti Dževa i Slovinj donose gotovo 184 MW instalirane snage, što ih svrstava među najveće vjetroenergetske projekte u Bosni i Hercegovini.

Njihovom realizacijom BiH bi, navodi se, dobila:

  • značajno povećanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora
  • nova radna mjesta u fazi izgradnje i održavanja
  • snažan doprinos energetskoj tranziciji
  • smanjenje emisije CO₂
  • dodatni razvoj zapadne Hercegovine i Livanjske županije

Tko je Franjo Pašalić?

Franjo Pašalić rođen je u Supetru na Braču, od majke Dalmatinke i oca podrijetlom iz Šujice kod Tomislavgrada. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je, kako često ističe, proveo ključne godine života.

Poslovnu karijeru gradio je u Njemačkoj, a početkom devedesetih vraća se u Hrvatsku gdje pokreće niz velikih investicija.

Najpoznatiji je kao vlasnik luksuznih kompleksa Marina Frapa u Rogoznici i Dubrovniku, koji spadaju među najprestižnije marine u ovom dijelu Europe.

Mega projekti u Hrvatskoj i Turskoj

Trenutačno je u fokusu njegov Medine Resort u Rogoznici – planirani luksuzni turistički kompleks vrijedan oko 300 milijuna eura, koji se prostire na 12 hektara zemljišta uz samu obalu.

Pašalić je investicije proširio i izvan regije – vlasnik je brodogradilišta u Turskoj, gdje je izgrađena i njegova superjahta “Domenika”, vrijedna oko 15 milijuna eura. U tom pogonu planirana je i proizvodnja vlastite linije luksuznih plovila.

Jedna od najvećih energetskih investicija u BiH

Ako se projekti realiziraju prema planu, ulaganje u vjetroelektrane kod Glamoča moglo bi biti jedna od najvećih privatnih investicija u obnovljive izvore energije u Bosni i Hercegovini.

Ovaj projekt dodatno potvrđuje rastući interes stranih investitora za energetski sektor BiH, posebno u području obnovljivih izvora, gdje zemlja ima velik, još uvijek nedovoljno iskorišten potencijal.

(www.jabuka.tv | Foto: Biznis.info)





8 komentara

    • imali bi nesto od toga dase sav taj materijal koji se instalira proizvodi kod nas i da nase tvrtke odradjuju te poslove i da svaka opcina ima jeftinu struju ako se te vjetrenjace nalaze na njenom podrucju. Ovako djelovi dolaze tko zna odakle , strane firme odradjuju posao a cjena struje neopada kad prorade vjetrenjace. Jedinu korist imaju oni domaci akteri koji su pogodovali tim stranim investitorima da dobiju potrebne dozvole i ostale stvari te na racun toga ostvarili osobnu novcanu korist

  • ” Smanjenje emisije CO2″… Globalističko uvaljivanje muda pod bubrege. U prijevodu: Struja će poskupiti mi ćemo se bogatiti a vi stoko tko vas jebe.

Komentiraj: