Majstorović: Veljača će biti pravi zimski mjesec

”Veljača bi trebala biti u granicama višegodišnjeg prosjeka. Pravi zimski mjesec i u pogledu temperature i u pogledu padalina”, kazao je za Agenciju Fena klimatolog Željko Majstorović iz Meteorološkog zavoda FBiH.

Pojašnjava da je trenutno na sceni sušno razdoblje u kojemu dominira jako polje visokog tlaka nad jugoistočnom Europom, a ta se situacija ponavlja u posljednja dva mjeseca, u prosincu i siječnju.

Za razliku od jugoistoka Europe, na zapadu je situacija bila turbulentna i sasvim kontradiktorna. Na europskim obalama bile su žestoke oluje i poplave, a u Njemačkoj vlada prava proljetna atmosfera, dok se Amerika borila s ledenim olujama.

”Bilo je nevremena i većih padalina, ali do nas nije dolazilo”, kaže Majstorović i dodaje da, klimatskih promjena, iako se količina padalina ne mijenja, imamo kraće intervale padalina, a onda duža sušna razdoblja.

”Sljedeći tjedan bi konačno trebalo polje tlaka popustiti i doći određene količine padalina. U početku će to biti kiša, a krajem mjeseca i snijeg. Ta situacija će se nastaviti i u veljači i trebala bi biti u granicama višegodišnjeg prosjeka. To će biti pravi zimski mjesec i u pogledu temperature i u pogledu padalina”, kaže Majstorović.

Prosjek je, kako kaže Majstorović, oko 70 litara po metru kvadratnom, a temperatura 1 stupanj Celzija, svakako govoreći o središnjoj Bosni, a dolina Neretve i Posavine je toplija.

Na pitanje jesu li promjene vremena u ovom razdoblju povezane s klimatskim promjenama, te što se to događa s vremenom, Majstorović kaže da je na to teško odgovoriti, jer se ne znaju mehanizmi do kojih dolazi do ovoga, a ne zna se ni sasvim sigurna prognoza.

”Postoje razni scenariji koji govore o povećanju temperature od 2 do 6 Celzijevih stupnjeva globalnog zagrijevanja. Dva stupnja Celzijeva bi se dalo podnijeti, a šest bi već predstavljalo katastrofu za čitavu planetu”, ističe Majstorović.

S obzirom na to da se u Federalnom meteorološkom zavodu bave istraživanjima, kaže da je sada trend da ukupna količina padalina raste, odnosno, postoji trend povećanja, ali pojedinačno.

S jedne strane, pojašnjava Majstorović, imamo veći intenzitet padalina, a s druge i duža sušna razdoblja.

Tako da i pored toga što imamo količinu vode koja zadovoljava, efekt tih padalina nije isti, jer kada intenzivnije pada u brdskoplaninskim područjima, padaline se sliju po površini, ne prodiru u dubinu zemljišta, što bi odgovaralo i poljoprivredi i vodoprivredi.

”Dakle, efekt tih padalina je lošiji. Zimi su česta razdoblja topljenja snijega, što smanjuje ulogu snijega za akumulaciju vode. Situacija se zaista mijenja, ali globalno”, zaključuje klimatolog Željko Majstorović iz Meteorološkog zavoda FBiH. (Fena) 

(www.jabuka.tv)



Nema komentara

Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.