Ljetno računanje vremena: Kazaljke pomičemo naprijed, a evo i nekih zanimljivosti

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike obavještava javnost da je Zakonom o računanju vremena propisano da ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku, kada se, pomjeranjem za 60 minuta unaprijed, vrijeme u 2 sata računa kao 3 sata.

Dakle, ljetno računanje vremena počinje u nedjelju, 26. ožujka 2017. godine, pomjeranjem za jedan sat unaprijed, tako da će se vrijeme u 2 sata računati kao 3 sata, priopćilo je Federalno ministarstvo rada i socijalne politike.

Pomjeranje vremena uglavnom se obavlja u noći između subote i nedjelje, da ne bi izazvalo veće probleme za radno stanovništvo.

Prelazak na ljetno i zimsko računanje vremena prvi put je zabilježen 1916. godine u zemljama na sjeveru Europe radi uštede energije, jer se period dnevnoga svjetla s ranih jutarnjih sati “premješta” na večernje. Ljetno računanje vremena u bivšoj Jugoslaviji uvedeno je 27. ožujka 1983. Od 2002. godine Europska unija, kao i ostale zemlje u Europi, odredile su da početak ljetnoga računanja vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku i završava posljednje nedjelje u listopadu.

Pomjeranje kazaljki uvedeno je uz obrazloženje da se time “produžava” dan, omogućava ušteda u potrošnji električne energije, povećava produktivnost, poboljšava prilagođavanje ljudi i radni dan čini efikasnijim. Pojedini astronomi su protiv umjetnoga “produženja” dana, jer smatraju da prirodu ne treba “mučiti”, makar se to pravdalo i ekonomskom računicom.

Ljetno računanje vremena je u posljednje vrijeme došlo pod udar kritike, s obzirom na povećano korištenje klima-uređaja u ljetnim mjesecima, poremećaje spavanja, povećan broj prometnih nesreća, kao i velike troškove stalnoga podsjećanja javnosti na to da se mora prilagoditi promjeni, prenosi Radiosarajevo.ba.

Tako ga je Kina ukinula 1991. godine, Rusija 2011, a Turska ove godine – tako da u skoro cijelom svijetu s izuzetkom država na području Europe i NAFTA ekonomskoga saveza gotovo nitko ne vrši promjenu s ljetnoga na zimsko vrijeme i obratno.

Ljetno računanje vremena svakako ima i svoje dobre strane – televizija se gleda manje i rjeđe, a češće se boravi u prirodi i trči, hoda ili bavi sportom, pokazalo je jedno američko istraživanje. Dan nam dulje traje pa ljudi mogu više biti na otvorenom i uživati u blagodatima svježega zraka i sunčevih zraka, prenosi Ordinacija.hr.

Neke od zanimljivosti o pomicanju sata:

16% padne gledanost televizije u najjačem terminu. Pad bilježe sve najgledanije emisije jer dan traje duže.
70% zemalja na svijetu koristi pomicanje kazaljki kako bi sačuvali što više danjega svjetla.
1% više goriva troši se zbog dužega dana.
0,5%  poveća se ušteda električne energije. U početku se mislilo da će se uštedjeti mnogo više.

(www.jabuka.tv)




Komentiraj:

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.