Ognjen Gajić, sveučilišni profesor, pulmolog i specijalist intenzivne njege Odjela za plućnu medicinu na klinici Mayo u Rochesteru, Minnesota u SAD-u, a inače rodom iz Sarajeva, boravio je u utorak u Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar izrazivši ponos zbog suradnje ovih dvaju bolnica.
On je kazao kako je Svjetska zdravstvena organizacija pokrovitelj CERTAIN programa koji provodi edukaciju i popravak kvalitete intenzivnog liječenja, a da su u tom programu sudjelovali SKB Mostar, UKC Banja Luka, UKC Sarajevo, Opća bolnica Sarajevo i UKC Tuzla.
To je jedna mlada disciplina koja se razvija, a s covidom smo tek vidjeli koliko je velik broj bolesnika bio na respiratorima u kritičnom stanju. Ponosan sam na suradnju, a naročito na način kako su kolege iz SKB-a Mostar tomu pristupili ozbiljno u okolnostima u kojima je svima bilo teško postići zavidne rezultate i krenuti s daljnjim razvojem tog multidisciplinarnog pristupa liječenju za što bolji ishod liječenja onih najtežih bolesnika, dodao je Gajić.
Ističe kako je riječ o dvosmjernoj suradnji koja je svima od velikoga značaja.
Kroz nešto što smo naučili radeći s kolegama iz Mostara, ali i drugima iz BiH, to smo primijenili i u Ukrajini pomažući velikom broju anesteziologa, koji su preplavljeni ozlijeđenim pacijentima, da im omoguće najbolju skrb, otkrio je on.
U ovom CERTAIN programu sudjelovalo je 20 liječnika iz SKB-a Mostar, kazala je Kristina Galić, zamjenica ravnatelja i pročelnica Odjela za plućne bolesti i TBC u SKB-u Mostar.
U taj su program bili uključeni specijalisti anestezije, ali i drugih internističkih specijalizacija, infektologije, pulmologije, neurologije. To će doprinijeti razvoju jednog drugačijeg pristupa intenzivnom liječenju, odnosno unaprijeđenju skrbi bolesnika, smatra Galić.
Navodi kako je zbrinjavanje akutnog bolesnika, životno ugroženog bolesnika i danas najveći izazov u kliničkoj medicini.
Upravo ovaj multidisciplinarni pristup stavlja pred nas nove izazove u samoj organizaciji jedinica intenzivnog liječenja, ali isto tako imamo određene imperative u nastavku jedne kontinuirane profesionalne edukacije medicinskog kadra u svrhu poboljšanja skrbi bolesnika, rekla je ona.
Izrazila je nadu u daljnji napredak u zbrinjavanju akutnih bolesnika te u razvoju novih modaliteta pristupa, dijagnostičkih i terapijskih u intenzivnoj skrbi.
Galić je poručila kako je Sveučilišna klinička bolnica Mostar s ovim programom jako profitirala.
I ja sam također aktivni sudionik tog programa i mogu izraziti veliko zadovoljstvo zbog znanja koje sam stekla i novim inicijativama koje se rađaju nakon ovoga, podvukla je ona.
Manja Spahalić, specijalistica anestezije i reanimacije poručila je kako je Respiracijski centar – covid, kroz koji je u protekle dvije godine prošlo 1.000 bolesnika, reorganiziran u Jedinicu intenzivnog liječenja 2 kojemu je ona ujedno voditeljica.
To je jedinica intenzivne skrbi koja je predodređena za bolesnike koji zahtijevaju akutno i hitno zbrinjavanje te mehaničku ventilaciju, a oni su internističkih grana, znači infektološki, neurološki, pulmološki i drugi bolesnici. Naša jedinica se sada, nakon edukacije s Mayo klinikom podigla na novu razinu. Prostor smo proširili za 13 kreveta za vitalno ugrožene bolesnike, objasnila je Spahalić.
Još je naglasila kako je profesor Gajić od prvoga dana bio dostupan liječnicima za sve vrste konzultacija te kako su ga često kontaktirali kada je u pitanju bilo liječenje težih bolesnika.
Svi naši bolesnici su zasebne jedinke, svi oni zahtijevaju individualni pristup. Medicina je nešto što se lako čita i nauči, ali interpretacija i prilagodba svakom bolesniku su nešto više zahtjevni. Zbog toga smo prisvojili pristup profesora Gajića ‘less is more’. Što manje stvari uradimo i što manje kompliciramo, maksimalno provodimo. Tako smo uspjeli reducirati suvišnu terapiju i suvišne dijagnostičke procedure, kazala je Spahalić.
Profesor Gajić na kraju je dodao da će znanje i iskustvo koje su kolege stekle biti korisno za sva iskustva liječenja raka, krvarenja, ciroze jetre i liječenju virusa.
Građani Mostara moraju biti sretni jer imaju liječnike kao što je doktorica Spahalić i njezin tim liječnika i sestara koji su dali sve od sebe tijekom dvije godine pandemije za što bolji ishod najtežih pacijenata, trudeći se da cijelo vrijeme budu samo bolji, zaključio je Gajić.
(Fena)
U bez prof. Gajića treba bolesnike liječiti i njegovati što najjviše moguće profesionalno, kulturno se ophoditi, ne vraćati bolesne ljude, na magnet ne može se za godinu dana… i pomoći što je više miguće bolesnim ljudima, jer vam je to i posao.
Kako se Balkanci mogu dići na višu razinu???Čista utopija! Naučite ih da ne ubijaju pacijente, da ne kradu, da su kulturni i ljubazni, da ne potplaćujemo pojedince kad moramo na Magnet i druge pretrage, da ne dajemo novac liječnicima kad nam žene, kćeri rađaju ili kad netko mora na operaciju, da ne kradu od pacijenata itd…Bolje bi bilo da ste bolnici donirali par tona toaletnog papira i sapuna jer smo mi još u srednjem vijeku, zaostali Balkanci….
Kakav narod takvo i zdravstvo šta se čudiš
Uzas
Uzas