Je li postojanje klima uređaja ‘odvrnutog’ na maksimum jedini način da se napravi kakav posao na prijenosniku za vrijeme ljetnih vrućina? Možda neće biti apsolutno ugodno, no u nastavku slijedi niz savjeta kojima se prijenosnik može očuvati od ekstremnih vrućina. S jednim se treba pomiriti – znoja će po ovakvim temperaturama uvijek biti
Baš kako od visokih temperatura treba paziti mobilne uređaje, ista stvar vrijedi i za veće komade elektronike poput prijenosnih računala. Prijenosnici se griju mnogo više od pametnih telefona, jer pogone snažnije i krupnije komponente. Po paklenim vrućinama koje vladaju ljeti ne čudi da ventilator kakvog laptopa bruji na maksimumu te da se procesoru ograničava radni takt, a što pak dovodi do loših performansi u radu.
Može li se ovo izbjeći bez korištenja uređaja u potpuno klimatiziranom prostoru? U svakom slučaju, prijenosniku je moguće olakšati život s par jednostavnih koraka.
Kupovina hladnjaka
Sve i da prijenosnik nema otvore s donje strane, velika je vjerojatnost da se donja površina kućišta ugrije toliko da je uređaj neugodno (ponekad i opasno) nastaviti držati u krilu. Tu u pomoć mogu uskočiti posebni hladnjaci za prijenosna računala, koji se napajaju preko USB priključka prijenosnika.
Njihova cijena počinje već od pedesetak kuna, a dostupni su u više različitih izvedbi. Temelj im čini podloga na koju se smješta laptop, ispod koje se nalazi jedan veliki ili više manjih ventilatora, koji će donositi nešto svježiji zrak i pomoći u odvođenju topline u okolni prostor. Istovremeno ovakvi hladnjaci zapravo i podižu prijenosnik s površine na kojima se nalaze te olakšavaju hlađenje i na taj način.
Rad u hladu – i bez krila
Teško je dovoljno naglasiti da se izbjegava rad s ovakvom elektronikom na izravnom snažnom suncu. Već odlazak u najmanju hladovinu može drastično smanjiti temperaturu sklopova u prijenosniku te mu osigurati trajniji i manje mučan rad.
Pritom valja izbjegavati i rad s prijenosnikom u krilu, kako bi otvori s donje strane uređaja (ako postoje) mogli usisavati što svježiji zrak. Kako je ranije spomenuto, sve i da prijenosnik nema otvore za usisavanje zraka s donje strane, valja mu osloboditi taj prostor i položiti ga na što ravnije površine kako bi se cijelo kućište moglo dovoljno hladiti.
Provjeriti ispravnost rashladnog sustava
Dio prijenosnika danas može raditi i bez aktivnog hlađenja, no većina ih i dalje integrira barem jedan ventilator. Ako se na njemu s vremenom nakupi prašina, rad će mu biti otežan, a samim time će nastradati i hlađenje.
Ispravnost ventilatora moguće je provjeriti jednostavnim alatima poput SpeedFana, a koji će znati brzinu vrtnje, kao i temperature koje vladaju unutar računala. Ako stvari ne štimaju, možda je vrijeme za propuhivanje prašine i generalno održavanje poput ovoga o kojem smo ranije pisali.
Kad se računalo ne koristi neka bude ugašeno
Ako iti u jednom trenutku mislite prestati raditi na desetak minuta ili duže, možda je bolje poklopiti prijenosnik i pustiti ga da miruje neko vrijeme. Povratak na računalo u suprotnom može značiti i povratak na supervruću površinu, što nije niti malo ugodno, piše Business Insider.
Na kraju krajeva – klima
Ako se prijenosnik uistinu muči s radom, a rashladni sustavi mu nisu zakrčeni prašinom, možda je najbolje koristiti ga samo u klimatiziranim prostorima s temperaturom bližoj sobnoj. Sve ostalo moglo bi dovesti ne samo do znoja i frustracija u radu, već i do potencijalnog gubitka podataka ako neka od komponenti ne izdrži stvar.
Ovdje valja imati na umu kako potrošačka elektronika s razlogom dolazi uz naljepnice gdje su navedene preporučene radne temperature. Primjera radi, Appleovi prijenosnici MacBook imaju preporučenu radnu temperaturu koja iznosi od 10° C do 35° C. Sve van tog okvira može značiti i nevolje.
(www.jabuka.tv)
