Krvoproliće u Ravnom: Tragedija Hrvata i sramotna izjava koja je promijenila povijest BiH

Diskretno su Ravnjani i njihovo vodstvo obilježili početak rata u Bosni i Hercegovini koji je označen krvoprolićem nad tamošnjim Hrvatima 1991. godine, a koje središnja vlast u Sarajevu nije ni pokušala obraniti.

Štoviše, vlast u Sarajevu nije ni osudila ovaj očiti čin nasilja, nego se postavila “neutralno” u sukobu koji se poslije prelio i na druge dijelove zemlje, piše Večernji list BiH.

Načelnik Andrija Šimunović sa suradnicima položio je vijence i zapalio svijeće ispred križa na brdu Oblat te ispred spomenika prve žrtve ratne agresije Ravnog, pokojnog Nikole Brajića. Sveta misa zadušnica za sve poginule branitelje i stradale civile u Domovinskom ratu slavljena je u župnoj crkvi na Trebinji, a predvodio ju je župnik don Antonio Krešić.

Napad JNA i srpsko-crnogorskih rezervista rezultirao je uništenjem sela, masovnim ubojstvima i pljačkom te je označio jedan od početnih trenutaka sukoba koji je ubrzo zahvatio cijelu BiH. Ravno je u cijelosti uništio Titogradski korpus JNA radi osvajanja prostora za napad na Dubrovnik.

Hrvati su u tom napadu stradali, a političko vodstvo BiH, predvođeno Alijom Izetbegovićem, nije poduzelo nikakve konkretne mjere da spriječi krvoproliće ili osudi zločine.

Pranje ruku: “Ovo nije naš rat”

Ravno je tada bilo mjesna zajednica u sklopu Trebinja, a bilo je važno zbog svoje strateške pozicije, blizine Dubrovniku. Nakon dugog opkoljavanja i granatiranja, Ravno je u cijelosti uništeno.

Selo je razrušeno, a brojni su civili ubijeni, dok su mnogi odvedeni u logore. Ubijena su 24 civila, dok su 34 osobe preminule od “prirodnih” uzroka, a 11 ih je ranjeno. Osim toga, 18 osoba odvedeno je u logore u Trebinju.

Na današnji dan 1991. potpuno spaljeno i uništeno hrvatsko selo Ravno

Samo u selu Kijev Do mučki je ubijeno osam starijih osoba. Pet dana poslije bošnjački čelnik i tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović dao je izjavu kojom se distancirao od sukoba, tvrdeći da “ovo nije naš rat“, što je izazvalo duboku uznemirenost među Hrvatima u BiH.

Iako je zločin bio jasan i neosporan, političko vodstvo BiH nije poduzelo nikakve konkretne korake da osudi napad, što je samo dodatno produbilo nepovjerenje među narodima u BiH. Izetbegovićeva izjava, koja se oslanjala na navodnu neutralnost, bila je utemeljena na njegovoj želji da Bošnjaci ostanu izvan nacionalnih sukoba Srba i Hrvata.

No, njegov apolitičan pristup pokazao se ne samo kao politička pogreška nego i kao politička indiferentnost koja je imala katastrofalne posljedice za Hrvate u BiH. U tim uvjetima Hrvati su se našli prisiljeni organizirati vlastitu obranu jer je bilo jasno da političko vodstvo BiH neće poduzeti ništa da ih zaštiti.

Zbog toga je, ubrzo nakon napada na Ravno, nastala potreba za organiziranjem hrvatskih snaga. Hrvati su osnovali Hrvatsku zajednicu Herceg-Bosnu kao odgovor na nemogućnost oslonca na središnje vlasti u Sarajevu. Iako je formalno BiH bila jedinstvena, zapravo su se različite nacionalne skupine borile za svoj opstanak, a hrvatsko vodstvo shvatilo je da jedino vlastita organizacija može osigurati obranu. Ovo neslaganje bošnjačkog vodstva i njegova “neutralnost” u trenutku kad su Hrvati u BiH bili napadnuti, u velikoj mjeri obilježili su buduće odnose dvaju naroda.

Stavit ćemo svima na znanje da Bosna i Hercegovina ne želi biti sudionik u ovom bezumnom činu. Na osnovi navedenog i onih zaključaka koje znate, odluka Predsjedništva o mobilizaciji, vaše je pravo i dužnost, građana BiH, da se ne odazivate na mobilizaciju, ni na poziv da sudjelujete u građanskom ratu.

Ova izjava stigla je 6. listopada, pet dana nakon masakra u Ravnom, o čemu su izvijestili svi mediji. Iako je Izetbegovićeva izjava rečena i u kontekstu odbijanja novačenja Bošnjaka i Hrvata u JNA, svejedno je indiferentnost pet dana nakon zločina u Ravnom, koje je i tada bilo dio BiH, dovoljno govorila o tome da se nije htjelo opredijeliti između zločinaca i žrtava, navodi Večernji list.

Daidža u Čepikućama

Posebno je prijeporan stav da “nema razloga priklanjati se ni srpskoj ni hrvatskoj opciji” jasno govorio i o tome da se još uvijek u Sarajevu kalkuliralo s neovisnošću BiH ili njezinim ostankom u Jugoslaviji. No, nije se bitka za Ravno događala izolirano.

Napad je bio dio šire strategije JNA koja je imala za cilj opkoliti Dubrovnik i povezati teritorij pod kontrolom srpskih snaga u istočnoj Hercegovini s Crnom Gorom. Hrvatski branitelji nanijeli su velike gubitke u mjestu Čepikuće ponad Ravnog agresoru. U to vrijeme zapovjedništvo obrane preuzeo je general Mate Šarlija Daidža, veteran Drugoga svjetskog rata. Agresor je pretrpio značajne gubitke, uključujući pogibiju zapovjednika i dozapovjednika formacije.

Nakon povlačenja, neprijatelj je iz smjera Trebinja uzvratio minobacačkim napadima na hrvatske položaje. Posljedice i značaj bitke za Čepikuće bili su ključni jer je spriječila daljnje napredovanje neprijateljskih snaga prema Dubrovniku.

Branitelji su držali obranu 53 dana, što je značajno poremetilo neprijateljsku strategiju potpunog ovladavanja i okruženja hrvatskog bisera na Jadranu.

Samo Ravno oslobođeno je u ljeto 1992. godine. U Daytonu je postalo važan simbol u kontekstu političkog rasporeda koji je oblikovan ratom. Kao općina koja se prostire sve do Dubrovnika, na “crti razdvajanja”, ona ima važnu stratešku poziciju, ali i duboko ukorijenjeno sjećanje na borbe i stradanje Hrvata.

(www.jabuka.tv)





17 komentara

  • Nakon četničkog masakra u Ravnom, balijski krmak Alija je izjavio: Ovo nije naš rat.
    A ugrožni stolački “domoljubi” tnkov JNA pa prolasku kroz Stolac zasuli su cvijćem. I to, oni bvol BiH, a Hrvati koji su tada i kasnij ginuli protiv agresora ne vole BiH?

  • Kakvi muslimani oni samo sebe gledaju i izmišljaju povijest zato bi idite i plačite za Srebrenici koja nije nikad bila zaštićena zona imali su Balije u njoj tri brigade izjava gen šibera koji su se kad su vidjeli da će ih Srbi razmontirati preoblačili u civile ovo je jedna od većih pobjeda Srba i povijest svijet se zaletio priznao neki genocid jedino braća Turci nisu jer su realni ignorirati Srebrenicu boli nas ku..c za nju.ko i cigane za naša stratišta

  • Podlimuslimani nisu imali metka kad je zapoceo rat u BIH .Od naoružanja su imali samo top za iftar .Da im nije bilo Hrvata danas bi postojali i to samo u tragovima .
    Ali nek se zna za ubuduće ako dođe do kakvog rata ,nikakve više pomoći neće vidjeti od uzp,zlocinaca kako muslimani nazivaju Hrvate
    Završena su priča za sva vremena !.

  • Ne simpatiziram Aliju niti njegovu politiku ali ova izjava” to nije naš rat” je izvučena iz konteksta. On je rekao da neće slati muslimane u JNA protiv hrvata. Treba biti iskren. Ova laž se ponavlja kao i Tuđmamova ” podjela Bosne”. Još jedna podvala Engleza i onih globalističkih struktura koje stoje iza izazivanja rata. A vi se punite mržnjom s jedne i druge strane. Takve nas i žele.

    • Ne seri “Da”. Tvoji su stari sigurno bili Srbi kad su se poturčili, zato takon masno lažeš. Jebo te tvoj Alija. Sad ćeš još reći da je ono da će “ostaviti Bosnu Erdoganu u amane” istrgnuto iz konteksta,

  • Prije napada tzv. JNA na Ravno, hrvatski vojnici i HOS-ovci su napali tu istu JNA (regularnu vojsku) sa područja Hrvatske, i u Ravnom ubili 14 njezinih pripadnika i oficira. Isto kao što su napali vojsku na Ivanici ubivši 12 pripadnika JNA koji su bili čuvali granicu, jer je BiH još bila dio krnje Jugoslavije, a nakon toga su oni uzvratili granatiranjem Dubrovnika. Dubrovačko primorje je bilo popaljeno od strane srpskih terorista i četnika, a za vrijeme operacije Lipanjske zore, srpska naselja u općini Ravno su popaljena od strane HOS-ovaca i hrvatskih vojnika.

    • Anonimus, ne s.ri, please!!!
      JNA je 3-6 mjeseci prije podigla desetine tisuća hordi rezervista i rasporedila ih po Crnoj Gori i Hercegovini, sve do Mostara. Pravili nered, provocirali, pljačkali…
      U Hrvatskoj je tad plamtio rat na svim stranama, a ti našao da povijest počinje sa sukobima oko Ravnog.

  • Ravno je prošlo stravičnu tragediju. Ali par godina iza toga stvorena je hrvatska općina Ravno, na samom jugu Hercegovine. Samo još da se popravi cesta, da nije onako uska, kad se odvojiš s nove ceste Stolac – Neum prema Ravnom, da se i ta cesta proširi da bude normalna, da se nemora nikako ići tamo na teritorij Rs. U Ravnom je sada lijepo… Blizu je granica sa RH prema Slanom, samo da se bolje poveže sa ovom novom cestom tj sa Hercegovinom. A to je Ravno zaslužilo. U Stocu je omjer stanovništva oko 60 % Hrvati oko 40 % Bošnjaci, i on je zauzet od strane Srba iz istočne Hercegovine tj Rs, ali ga je HVO oslobodio. Neum je hrvatska općina s oko 5 tisuća stanovnika, Čapljina i je naša s oko 90 % , u Mostaru su Hrvati većina s oko 54 % a ako ništa uvijek ima ratna linija iz 93. tj. Zapadni Mostar, Zapadno Hercegovačka Županija, Tomislavgrad, Prozor-Rama, Kupres i Livno, ta Linija od Kupres – Mostar ili Zapadni Mostar – Ravno, većinska hrvatska Hercegovina. Jablanica i Konjic su muslimanski. Trebinje i oklolica Rs.

  • Seronjo u 10 :34 ne seri
    Rezervisti su bili raspoređeni po cijeloj Hercegovinu i po brdima iznad Mostara .Alija je slijepo vjerovao JNA zato je ,i izjavio kad je JNA napali RAVNO ,da to nije naš rat.
    Mater ti podlimuslimansku ,komunjarsku ,lazljivu .Goreg naroda od suncokreta nema na kugli zemaljskoj.

  • čitava hercegovina
    bila blookirana od
    cetnicki rezervista
    svude biledu barikade od mostara do Stoca capline do neuma

  • za 11:57
    pizdati materina viste prvi ideolozi stvaranje prve juge da nije uspjela prva juga nebi sad hrvaska postojala mrš

  • Ko je zaustavio tenkove u pologu jesu li muslimani oni su se mislili izvući vjerovali u jugu ko je balijama islamističkim dozvolio da prave džamiju u Ravnom gdje nema na sreću ni jedne poturice a džamija je bila srušena 1945 što im Tito nije dozvolio to su govna od naroda čim im nešto pustiš traže drugo sad hoće da od koštane bolnice u Stocu naprave muzej jer je bio logor a u Zenici Bugojnu konjicu Jablanici od logora nad Hrvatima napravili muzeje škole da zatru trag hoće Balije da kažu da su oni jedini stradalnici to se stoci ne smije dozvoliti jer koštana nikad nije bila logor nego odmaralište za stočane i bolmica u ratu gdje su se liječili ranjenici

Komentiraj: