Današnjih 100 KM ima kupovnu moć približno jednaku 75 do 77 KM iz 2021. godine, dok bi za tadašnju vrijednost stotinu maraka danas trebalo izdvojiti oko 130 KM.
Novčanica od 100 konvertibilnih maraka izgleda jednako kao i prije pet godina, ali njezina je stvarna vrijednost u svakodnevnom životu znatno manja.
Građani Bosne i Hercegovine to osjećaju pri svakom odlasku u trgovinu, na benzinsku postaju ili prilikom plaćanja režija. Ono što se prije pet godina moglo kupiti za 100 KM danas često stoji više od 130 KM, piše Večernji list BiH.
Kumulativna inflacija oko 30 posto
Ekonomisti procjenjuju da je kumulativna inflacija u BiH od 2021. godine do danas iznosila oko 30 posto.
To znači da bi današnjih 100 KM trebalo iznositi približno 130 KM kako bi imalo istu kupovnu moć kao prije pet godina. Drugim riječima, današnjih 100 KM vrijedi otprilike koliko je 2021. godine vrijedilo između 75 i 77 KM.
Najveći rast cijena zabilježen je kod hrane, energenata, komunalnih usluga i stanovanja. Iako je inflacija u međuvremenu usporila, većina cijena nije se vratila na razinu od prije nekoliko godina.
Zbog toga građani imaju osjećaj da novac nestaje mnogo brže nego prije.
Mostarka Marija kaže da je prije pet godina sa 100 KM mogla kupiti namirnice za gotovo cijeli tjedan.
Danas, kada napunim košaricu osnovnim proizvodima, račun bez problema prijeđe taj iznos. Kupujemo samo ono najnužnije.
Slično iskustvo ima i umirovljenik Drago, koji ističe da mu je mirovina nešto veća nego prije nekoliko godina, ali da su cijene rasle znatno brže.
Nekada sam sa 100 maraka mogao podmiriti dobar dio mjesečne kupnje hrane, a danas taj novac potrošim za nekoliko dana.
Sve veći troškovi stanovanja i hrane
Mladi zaposleni posebno upozoravaju na rast troškova stanovanja. Ivan navodi da stanarina, režije i gorivo danas uzimaju velik dio plaće.
Nekada sam svaki mjesec mogao nešto uštedjeti, a sada jedva pokrijem osnovne troškove.
Ni obitelji s djecom nisu pošteđene rasta cijena. Sanja ističe da su najviše poskupjeli proizvodi koji se kupuju svakodnevno, poput kruha, mlijeka, mesa, voća i povrća.
Kada odete u trgovinu sa 100 maraka, vrlo brzo shvatite da to više nije novac kao nekad.
Zbog viših cijena mnogi su građani promijenili potrošačke navike. Sve češće:
- prate akcijske ponude
- uspoređuju cijene među trgovinama
- prije kupnje izrađuju popis
- kupuju samo najpotrebnije proizvode
Umirovljenica Kata kaže da više nema spontane kupnje.
Napravim popis prije odlaska u trgovinu i držim ga se. Inače, 100 maraka nestane za petnaestak minuta.
Veće plaće ne znače nužno bolji standard
Ekonomisti upozoravaju da nominalni rast plaća ne znači automatski i viši životni standard. Ako cijene rastu brže od primanja, kupovna moć stanovništva nastavlja padati.
Upravo zbog toga mnogi građani, unatoč višim plaćama nego prije nekoliko godina, imaju osjećaj da si mogu priuštiti manje.
Ekonomski analitičar Igor Gavran ranije je upozorio da građani realno mogu imati manje čak i kada nominalno zarađuju jednako ili više.
Ako cijene rastu brže od primanja građana, realno je da građani imaju manje iako nominalno zarađuju isto ili više. To najviše pogađa građane s nižim prihodima jer oni veći dio svojeg proračuna troše na osnovne potrebe, gdje inflacija često udara najjače.
Iako konvertibilna marka ostaje jedna od najstabilnijih valuta u regiji zahvaljujući valutnom odboru i vezanosti uz euro, njezina stvarna vrijednost u svakodnevnom životu ovisi o cijenama proizvoda i usluga.
Budući da su one znatno više nego prije pet godina, pitanje koliko vrijedi 100 KM više nije samo matematička računica, nego svakodnevna stvarnost koju građani osjećaju pri svakoj kupnji.
(www.jabuka.tv)
