Na katoličkom groblju u Rapovinama kod Livna su završena arheološka istraživanja izvođena tijekom 2010, 2012. i 2013. godine u organizaciji Franjevačkog muzeja i galerije Gorica Livno.
Prema novinskim pisanjima, istraživanja su potvrdila pretpostavke kako se radi o starohrvatskoj crkvi s kraja 9. i početka 10. stoljeća posvećenoj Petru Apostolu i građenoj u vrijeme kneza Muncimira i livanjskog Župana Želimira.
Uz ostatke crkve koja je bila zatrpana kasnijim grobnicama pronađeni su i elementi crkvenog namještaja (oltara), raspela, nakit i novčići, a svi znanstveno obrađeni pokretni pronalasci su izmješteni u muzej na Gorici, dok se na nekima još radi. Istraživanje je sa ekipom stručnjaka, geologa i crtača predvodila arheologinja Marija Marić Baković, muzejska savjetnica.
Tko je bio Knez Muncimir?
Knez Muncimir najmlađi je Trpimirov sin i na prijestolju je zamjenio Kneza Branimira. On je došao na vlast po pravu nasljedstva, budući se ponosio da sjedi “na očinskom prijestolju” (“residente paterno solio”). Nije priznavao ni bizantskog ni rimsko-njemačkog cara, nego se nazivao “s Božjom pomoću knez Hrvata” (“divino munere Croatorum dux”).
Pokoravali su mu se romanski gradovi bizantske Dalmacije u koje je dolazio i u njima boravio kad god je to poželio. Okruživali su ga i zasebni dvorski časnici, koji su mu uvijek bili na usluzi, a to su: dvorski župan (iupanus palatinus), buzdovanar (maccecharius iupanus), konjušnik (cavallarius iupanus), komornik (camerarius iupanus), peharnik (pincernarius iupanus), župan kneginje (iupanus comitissae) i župan oružjenoša (armiger iupanus). Hrvatski knez tada po prvi puta ima i svoj pečat (anulo nostro).
Kneza Muncimira 910. naslijedio je njegov sin Tomislav koji je god. 925. postao prvim hrvatskim kraljem. (Dnevnik.ba)
(www.jabuka.tv)
