Pravila, procedure i ljudska priroda ponekad nisu u najboljoj sinkronizaciji kada se radi o putovanjima zrakoplovom.
Pokazuju to i posljednji podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH o oduzetoj robi koja se pokušala prokrijumčariti u carinsko područje BiH.
Od 22 milijuna vrijednosti oduzete robe u prošloj godini, Forbes BiH donosi što je to što su putnici koji putuju zrakoplovom pokušali nedozvoljeno ili u nedozvoljenim količinama unijeti i iznijeti iz BiH. Iz UNO BiH pojašnjavaju kako su putnici zrakoplovima većinom bili slabi na tekstilnu robu i modne dodatke.
U zračnim lukama se oduzimali suplementi, lijekovi…
Ako govorimo o robi koja se najčešće pokušavala prokrijumčariti na graničnim prijelazima pri zračnim lukama Sarajevo i Banja Luka, onda svakako trebamo reći kako se radilo o oduzimanju parfema, torbica poznatih svjetskih marki, ručnih satova poznatih marki. Ovdje je riječ o robi čija je vrijednost veća od predviđenog oslobađanja od plaćanja uvoznih trošarina, te koja je morala biti prijavljena carinskoj službi za uvozno carinjenje, kažu za Forbes u Upravi za neizravno oporezivanje BiH te dodaju:
U zračnim lukama se oduzimala i roba poput raznih suplemenata, te lijekova, koji se nalaze na režimu dozvola za uvoz u BiH.
Postoje međutim, i pokušaji prijenosa roba koji nemaju za cilj krijumčarenje već su više u domenu neznanja o tome što se može prenijeti ili tipičnog pokušaja zaobilaženja pisanih pravila koje vladaju u ovoj vrsti prijevoza putnika. Ljudska mašta je neograničena kada se radi o bogatstvu ideja o tome kako zaobići pravila i procedure koje vladaju u zrakoplovnom prijevozu. Najbolje to znaju zaposlenici na zračnim lukama u Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru, koji provode svoje zakonom predviđene procedure vezano uz avio prijevoz putnika.
Najčešće sam se susretao sa sadržajem predane prtljage koji ide u bagažnik zrakoplova. Naše ljude najviše zanimaju domaći proizvodi, pa to najčešće i nose na put; hrana, povrće, voće. Suho meso također, i od pića neko alkoholno domaće piće. I pored toga što su putnici dužni informirati se prije leta o tome što je dozvoljeno nositi, u kojoj količini i slično, svejedno se nekada dogodi da pokušaju prenijeti i nešto u većoj količini, kaže za Forbes Dževad Halilčević, direktor JP Međunarodna zračna luka Tuzla.
Neke od situacija kada su putnici u svojoj prtljazi pokušali iznijeti određenu vrstu robe ili proizvoda, ne samo da se pamte već su predmet anegdota koje se sigurno neće brzo zaboraviti. Događaju se, priča on i situacije kada putnici teško shvaćaju da nešto ne mogu unijeti u zrakoplov.
Tri vreće zimnice
Prije desetak godina imali smo situaciju kada je putnica, koja je inače živjela vani, a koja je nakon boravka u BiH, htjela kući ponijeti tri velike vreće, gdje je u svakoj bilo oko 40 kilograma zimnice. Sve što se moglo u polju zasijati to se našlo u tim vrećama; od divljih jabuka, bundave, luka, krumpira… Taj sadržaj nije bio sporan, ali bi ga morala platiti kao dodatnu prtljagu. Sve što se nalazilo u vrećama nije vrijedilo ni desetinu koliko bi na kraju transport koštao putnicu. Odlučila je ostaviti proizvode i ljutita je otputovala nazad, sjeća se on.
Jako je važno, napominje Halilčević razlikovati kabinsku prtljagu i predati prtljagu koja ide u bagažnik zračne luke.
Postoje jasna pravila u svakoj zračnoj luci pa tako i na našoj o tome što se smije prenositi, što ne smije, i u kojoj količini. Ona su univerzalna, također imaju i kompanijska pravila koja su obično stroža, od općih pravila. Konkretno kada govorimo o putnicima u tuzlanskoj zračnoj luci govorim o putnicima koji lete iz zračne luke prema nekoj destinaciji u Europi ili dalje. Mi nemamo dodir s prtljagom koja dolazi u BiH, to je u domeni Granične policije odnosno Uprave za neizravno oporezivanje, kaže Halilčević i napominje.
Svaka zračna luka i zrakoplovna tvrtka ima svoja pravila i putnici se, podsjeća on, trebaju informirati kako o načinu transporta tekućine, pasti, gelova i aerosola, tako i o Check inu.
Službe rade dobro i kvalitetno. Sve što ne može proći kontrolu zračne luke se odvaja, a sve ono što neće ugroziti let i što ne predstavlja carinski prekršaj to se tolerira, međutim, isto tako imamo uvijek razumijevanja za putnike koji ne znaju neke propise, i mi smo dužni informirati ih, pa uvijek nastojimo olakšati im, pružimo priliku da robu koja ne može u zrakoplov, da je vrate nazad po pratnji ili na neki drugi način i slično. Naravno, pričamo o stvarima koje nemaju veze s oružjem, što je već prekršaj, kaže Dževad.
Situacija u zračnim lukama u Banjoj Luci i Mostaru
Svaka zrakoplovna tvrtka propisuje dozvoljenu dimenziju i težinu putniškog prtljaga. Putnik može imati ručnu i/ili predanu prtljagu. Predana prtljaga su najčešće one torbe koje su teže od 10k g ili 8 kg i koje premašuju dimenzije ručne prtljage, a koje propisuju zrakoplovne tvrtke.
Predanu prtljagu putnik predaje na šalteru za registraciju putnika i nakon što je obilježen adekvatnim privjeskom odlazi dalje na sigurnosnu kontrolu. Nakon prijavljivanja na šalteru za registraciju putnika, putnik odlazi na kontrolnu točku za sigurnosnu kontrolu putnika gdje se obavlja i kontrola ručne prtljage i osobnih stvari putnika.
Kako su kazali u zračnoj luci Banja Luka, primjenjujući odredbe zrakoplovnih sigurnosnih zahtijeva od putnika se obično oduzimaju neki predmeti i pića.
Događa se da se od putnika zahtijeva da iz prtljage odbaci zabranjene i opasne predmete i tvari poput oštrih predmeta, litijskih baterija, neoriginalno upakiranih alkoholnih pića, alkohola u većim količinama od dozvoljenih, kažu.
Iako su putnici većinom svjesni ograničenja u predmetima koje smiju nostiti u ručnoj ili predanoj prtljazi, jednako kao i na zračnoj luci u Tuzli i Banjoj Luci, i u Zračnoj luci Mostar su se ispisale zanimljive anegdote putničkog prijenosa robe.
Što se događa s oduzetom robom?
Najneobičnije stvari koje su nosili bila su kamenja koje bi većinom nosili hodočasnici prilikom povratka iz Međugorja, jer su ih htjeli ponijeti kao suvenir. Ponekad je ta količina bila i dosta velika pa bi torbe premašivale dozvoljenu težinu. Od ostale robe, izdvajaju se suveniri izrađeni od ostataka granata i metaka bez barutnog punjenja, ali se takvi predmeti izuzimaju zbog sumnji na ostatke barutnih čestica, kažu iza Forbes u Zračnoj luci Mostar.
Kako su pojasnili u Upravi za neizravno oporezivanje BiH, roba koja se oduzme ima status privremeno oduzete robe, a nakon okončanih prekršajnih i kaznenih postupaka pred nadležnim sudovima UNO može određenu robu prodati ili uništiti. Konačnu odluku o tome donose nadležni sudovi u svakom pojedinačnom predmetu.
U 2023. godini održano je 17 javnih aukcija prvi i drugi put, te 29 izravnih prodaja, od kojih 10 po žurnom postupku na kojima je vršena prodaja oduzete robe.
(www.jabuka.tv | Foto: Denis Kapetanović/Pixsell)
